Respiratorne infekcije ove su sezone ušle na velika vrata čim je zahladilo. Epidemija hripavca se širi, najveća u zadnjih 40 godina. HZJZ je danas imao zabilježeno 1230 oboljelih. Raste i broj novooboljelih od COVID-19, kojih je trenutno 1230 službeno zabilježeno, ali dakako da je stvarno bolesnih puno više. Uobičajene viroze masovne su, a gripa tek uzima zalet – zasad je zabilježeno 85 slučajeva u desetak županija, od čega 16 u prošlom tjednu.
– Istina, nismo više od 40 godina imali ovakvu epidemiju hripavca, ali mora se priznati i da je dijagnostika napredovala. Ranije se hripavac teže dijagnosticirao jer ga se nije moglo otkriti standardnom kultivacijom nego jedino ako se ciljano tražio. S PCR-om je je to značajno ubrzano – doznajemo od prim. Bernarda Kaića, voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
Lakonska izjava
Dugi redovi bolesnih koji čekaju na PCR testiranje za hripavac protežu se već danima svako jutro pred testnim punktom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Od danas bi se ti redovi mogli smanjiti jer je otvoren drive in punkt u susjednoj Mirogojskoj 16, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”. Bolesni ljudi više neće morati satima čekati na hladnoći jer se brisevi ondje uzimaju bez izlaska pacijenta iz automobila, a testirat će se i na hripavac i na COVID-19. Brisevi će se uzimati svakodnevno od ponedjeljka do petka između 11 i 14 sati, a e-nalazi će se sljedećeg radnog dana slati liječniku koji je pacijenta uputio na pretragu. Dok se u HZJZ-u testiranje može obaviti bez uputnice uz plaćanje (38 eura), u Mirogojskoj to nije moguće.
Upravo je višesatno čekanje bolesnih na niskim temperaturama potaklo mnoge da se zapitaju moraju li ljudi s temperaturom i kašljući stajati dva sata na hladnoći. Umjesto na ulici, trebali bi čekati u toploj čekaonici svog obiteljskog liječnika, mišljenja su epidemiolozi iz obje ustanove – prim. Bernard Kaić i prof. Branko Kolarić, ravnatelj NZJZ “Dr. A. Štampar”. Kažu da su ti pacijenti prvo morali k svom obiteljskom liječniku po uputnicu za testiranje pa se pitaju zašto im tamo odmah nije napravljen bris jer je to ranije uvijek tako funkcioniralo. Liječnici bi, kažu epidemiolozi, uzeli briseve, oni bi se prikupili na razini doma zdravlja i potom bi se odvozili u laboratorije.
POVEZANI ČLANCI:
Obiteljski doktori, međutim, ne misle tako. Mnogi kažu da briseve za hripavac nikad nisu uzimali jer u njihovoj dosadašnjoj praksi hripavca praktički i nije bilo, dok drugi ističu kako su to bili sporadični slučajevi.
– Uzimamo briseve za brze antigenske testove na COVID-19 i za gripu, to smo već preuzeli od epidemiologije. U jedanaest godina koliko radim kao obiteljski liječnik nisam imao nijedan slučaj uzimanja brisa na hripavac. Možda je na pedijatriji drugačije. Naše su čekaonice pune pacijenata i epidemiološki nije racionalno da u istom prostoru primamo i kronične pacijente, i cijepimo, i rutinski testiramo na hripavac – kaže dr. Ino Protrka, inače ravnatelj Doma zdravlja Zagreb-Centar. Dodaje i da postoje infektološke smjernice prema kojima se u slučaju hripavca u drugoj fazi bolesti, kada je kašalj snažan i dugotrajan uz hripanje, primjenjuje antibiotska terapija.
Dr. Nataša Ban Toskić kaže kako Plan i program zdravstvene zaštite, koji sastavlja HZJZ, posljednjih desetak godina predviđa da obiteljski liječnici uzimaju briseve, ali da to nije predviđeno kod masovne pojave.
– To da bi se svi ti pacijenti trebali testirati u ambulantama obiteljske medicine vrlo je lakonski rečeno! Uzimali smo briseve, ali to su bili pojedinačni slučajevi i iznimke, a ne pravilo. Pacijenti su nosili te briseve u zavod jer uvijek bi se pojavio problem transporta. Istovremeno, Zavod za javno zdravstvo ima 11 ispostava u Zagrebu, to su higijensko-epidemiološki odjeli, pa zašto tamo ne uzimaju briseve? Tamo se bolesni ne bi miješali sa zdravima – uzvraća dr. Ban Toskić.
POVEZANI ČLANCI:
– Nipošto nije da mi ne želimo i to raditi, ali, zaboga, pa ljetos se još vidjelo da se hripavac širi, kako nas je sad iznenadio?! Zašto se epidemiologija nije na vrijeme organizirala nego nam sada šalju ovako patetične poruke?! – pita ova obiteljska liječnica.
KoHom je danas i priopćenjem reagirao na primjedbu epidemiologa i izrazili su nevjericu što je, nakon pandemije COVID-19, sustav podbacio, a HZJZ novu epidemiju dočekao s jednim punktom u milijunskom gradu, koji radi sat i pol.
Zdrave bi izložili hripavcu?
“Iako godinama znamo kakve posljedice mogu biti zbog nedovoljnog cijepljenja protiv ove iznimno zarazne bolesti, nadležne službe nisu napravile dovoljno da se ljudi educiraju i cijepe! Istodobno, javnost, kao i škole i vrtići, nisu dobile upute s jasnim operativnim planom kako bi se priječilo širenje hripavca. KoHOM-u je neprihvatljivo da bolesni pacijenti čekaju na hladnoći i predlaže da se punktovi organiziraju unutar NZJZ A. Štampar. Ondje se mogu otvoriti barem tri punkta. Isto tako, u Gradu Zagrebu ZZJZ ima čak 11 ispostava higijensko epidemioloških odjela u prostorima domova zdravlja unutar kojih se bez problema mogu raditi brisovi što bi u potpunosti spriječilo čekanje i gužve i olakšalo pacijentima. S druge strane, činjenica je da su čekaonice obiteljskih liječnika prepune teško bolesnih pacijenata (rak, korona, gripa, dijabetes, kardiovaskularne bolesti…), školske djece, starijih, trudnica, ali i zdravih koji dolaze zbog administrativnih poslova. Bilo bi preopasno da su svi oni još izloženi potencijalnoj zarazi hripavcem.
VIDEO: Gužve za testiranje na hripavac ispred HZJZ-a: 'Ovako nešto nismo vidjeli 30 godina'
Svi smo se u djetinjstvu cijepili protiv onih poznatih bolesti, a pošto ovo nije eksperimentalno cjepivo neka cijepe djecu protiv hripavca i u redu. Čemu redovi i komplikacije. I u školama su nas dolazili cijepiti.