Institut "Plavi svijet":

Lošinjski dobri dupini mijenjaju svoje glasanje u bučnom okolišu

Foto: Institut Plavi svijet
dupini
Foto: Institut Plavi svijet
dupini
Foto: Institut Plavi svijet
dupini
29.02.2016.
u 17:43
Zvuk je od posebne važnosti za dobre dupine jer se njime koriste za navigaciju, komunikaciju i lov plijena
Pogledaj originalni članak

Znanstvenici Instituta "Plavi svijet" objavili su seriju znanstvenih članaka u kojima prikazuju rezultate svojih istraživanja utjecaja buke koju proizvode plovila na rezidentnu obalnu populaciju dobrih dupina lošinjskog i kvarnerićkog područja. Zvuk je od posebne važnosti za dobre dupine jer se njime koriste za navigaciju, komunikaciju i lov plijena.

Razumijevanje utjecaja koji buka ima na njih ključno je kako bi se razvile bolje mjere za upravljanje i zaštitu.

Dr. sc. Nikolina Rako Gospić, direktorica programa znanosti, kaže: “U članku koji smo objavili 2013. rezultati našeg istraživanja pokazali su kako varijacije u intenzitetu buke u morskom okolišu povezane s intenzivnim prometom plovila za odmor i razonodu znatno utječu na dobre dupine te oni izbjegavaju područja s povećanom bukom. Napuštanje područja odgovor je na smanjenje učinkovitosti njihova glasanja u odnosu prema buci u prisutnosti intenzivnog brodskog prometa. Jednostavnije rečeno, takvo ponašanje rezultat je smanjene udaljenosti do koje dopire njihovo glasanje i time smanjene mogućnosti komunikacije između dobrih dupina.”

Dobri dupini glasaju se gotovo cijelo vrijeme. Međutim. intenzivno glasanje pojavljuje  se  tijekom  različitih  društvenih  aktivnosti  kad  se dupini koriste  pojačanom  vokalizacijom  kako  bi  uspostavili  kontakt  s drugim životinjama  u  skupini. Od posebne je važnosti vokalizacija između ženke i njezina  mladunca,  čime  se  uspostavlja  snažna  veza  među njima, no majka glasanje  koristi  i  kako  bi  mladog  dupina  podučila  ili  upozorila na opasnosti.  Veoma  intenzivno  glasanje odvija se i u skupinama dupina koji love  plijen  kada  se  dupini  oslanjaju  na zvuk kojim koordiniraju svoje zajedničke aktivnosti s ciljem poboljšanja svog uspjeha u lovu.

Posljednje  istraživanje  znanstvenika  Instituta Plavi svijet usmjereno je upravo na vokalizaciju dupina i  način na koji buka utječe na način na koji dobri   dupini   mijenjaju  svoje  glasanje  u bučnom  okolišu.  Rezultati predstavljeni u novom članku koji je objavljen u prestižnom časopisu Marine Pollution  Bulletin pokazuju da dupini znatno mijenjaju svoje glasanje i zvižduke kad se nalaze u okolišu u kojem su izloženi buci.

Dr.  sc.  Rako  Gospić  kaže:  “Od  posebne  važnosti  je  činjenica  da  u prisutnosti  plovila  dupini  proizvode zvižduke znatno više frekvencije. Takvo ponašanje bilo je najočitije tijekom lova i društvenih aktivnosti kad se između članova skupine odvija intenzivna komunikacija.”

Istraživači  su  utvrdili kako promjene u društvenom glasanju dobrih dupina upućuju kako su dobri dupini, da bi povećali mogućnost da ih druge životinje čuju, morali modificirati zvukove kojima se glasaju. Takve izmjene u zvučnom ponašanju  dupina  u  prisutnosti  plovila najvjerojatnije su odgovor kojim životinje kompenziraju maskiranje njihova uobičajenog glasanja.

Dr.  sc.  Marta  Picciulin,  koautorica ovog istraživanja, kaže: “U  bučnom  okolišu zvukovi  koje  proizvode  dobri  dupini jednostavno   bivaju   prekriveni  ili  „maskirani“  bukom  koju  proizvode plovila.   Kako  plovila buku proizvode uglavnom na nižim frekvencijama, da bi  svoje  glasanje  učinili  čujnim  i  općenito  korisnim  te da bi mogli nastaviti  koristiti  se zvukom,  dobri dupini moraju povisiti frekvenciju zvuka kojim se koriste.”

Promjene u vokalizacijskom ponašanju ukazuju na to da je buka u okolišu još jedan znatan  stresor kojem su izložene obalne zajednice dobrih dupina.  Iako u ovom trenutku nije moguće kvantificirati učinak koji buka ima na njih, može se  očekivati da ona utječe i na povećanu potrošnju energije kod životinja. No  pronaći  i  uloviti  više plijena u okolišu koji je već izložen prelovu ribe za njih može biti gotovo nemoguće.

Ovaj problem od posebne je važnosti za osjetljive ženke s mladuncima kod kojih je potreba za hranom već dodatno povećana  zbog  brige  za  mladuncem  i proizvodnje mlijeka. Podcjenjivanje dugoročnog  učinka  koji  buka  može  imati na uspješnost u razmnožavanju i zdravlje  rezidentne  zajednice  dobrih  dupina  može  dovesti  do  toga da NATURA  2000 područje za dobre dupine proglašeno  u Kvarneriću u budućnosti postane nepotrebno.

>>Izvukli dupina iz vode kako bi se slikali i mučili ga dok nije uginuo

>>'Morski pas' koji je uplivao u kadar zapravo je dupin?

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.