Hrvatska je treća zemlja članica EU po visini zateznih kamata, samo su ispod nas Bugarska, Poljska i Rumunjska, upozorio je danas predsjednik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović podsjetivši kako od sadašnjih 24 milijarde kuna ukupnih dugova blokiranih građana oko 50 posto otpada na zatezne kamate koje nepodnošljivo povećavaju dugove, broj blokiranih i ovršenih građana. Pokazalo se da svi napori Vlade RH da se riješi pitanje velikog broja blokiranih građana nisu urodili plodom, nastavlja, jer se nisu rješavali ključni uzroci stvaranja tolikih dugova, a to su prije svega, drži, previsoke zatezne kamate koje su se nepošteno naplaćivale.
– To je kaznena kamatna stopa, ona je u Hrvatskoj previsoka. Statistika je pokazala da je 95 posto svih dugova blokiranih starije od godinu dana, dakle, teško oni su teško naplativi ili nenaplativi, a stalno rastu zbog zateznih kamata – tvrdi Lovrinović dodavši kako je riječ o mehanizmu koji je stvarao vojsku novih dužnika, odnosno dužničko roblje.
– Tko i kako određuje te zatezne kamate? Do 2015. godine osnovicu, odnosno referentnu stopu za izračun formiranja zateznih kamata je određivala Hrvatska narodna banka, to je eskontna stopa koja je uobičajena u praksi središnjih banaka i po njoj središnje banke odobravaju bankama kredite uz zalog mjernice. Međutim, nikada u proteklih 20-ak godina HNB ni jednoj banci nije odobrila kredit po eskontnoj stopi uz zalog mjenica, tzv. eskontni kredit. Pa kako je onda pravosuđe moglo dopustiti da se zatezna kamata formira na temelju eskontne stope koju HNB nikada u praksi nije koristila – pita se Lovrinović. Te zatezne kamatne stope su u jednom razdoblju iznosile 30 posto, pa 20, pa 18 posto, a danas su 6,3 posto za građane i 8,3 posto za poduzeća, pojašnjava, te poziva Vrhovni i Ustavni sud da reagiraju na ovako protuustavno određivanje zateznih kamata.
– 2008. godine dolazi recesija i tada, umjesto da HNB duplo snizi eskontnu stopu, ona je s 4,5 posto diže na 9 posto i nastupa šest godina recesije, ljudi ostaju bez posla, a zatezna kamata podignuta na 9 posto. HNB određuje eskontnu stopu za ništa, nema praktične primjene, očito je imala specijalnu namjenu da posluži kao osnova za izračun zateznih kamata za lihvarenje hrvatskog naroda i kamatarenje. To je živa istina i jasno želi m reći da je HNB uz pravosuđe ključni uzrok eksplozije prezaduženih građana – uvjerava Lovrinović.
Zato predlaže nekoliko mjera kako bi se ovaj problem riješio.
– Prvo, drastično snižavanje zateznih kamata jer od 2008. do danas imamo povijesno najniže kamatne stope, a kako su ovakvi dugovi nenaplativi, postavlja se pitanje smisla previsokih zateznih kamata koje dodatno pogoršavaju dug. Drugo, ukidanje prosječne kamatne stope na kredite preko godinu dana trgovačkim društvima kao važeće referentne stope. Treće, novim zakonom poništiti sve dugove nastale pretjerano visokim nepravednim zateznim kamatama, četvrto, banke ne mogu biti institucije koje određuju referentnu stopu za izračun zateznih kamata. Hrvatska je jedina zemlja u EU u kojoj središnja banka ne određuje referentnu kamatnu stopu za zatezne kamate. Zato samo središnja banka, ali s novim ljudima, ili Ministarstvo financija kao u uređenim zemljama može određivati referentnu kamatnu stopu koja je realna, recimo stopu na trezorske zapise koja je blizu nuli sada. I peto, zalažemo se za jedinstvenu, odnosno opću kamatnu stopu koja bi se primjenjivala na sve ugovore gdje nije precizno uređena vrsta zatezne kamate – predlaže Lovrinović. Naglašava kako svatko treba vratiti svoj dug, ali zatezne kamate su nepoštene i njih građani ne bi trebali otplaćivati.