Rijeka je zbog blizine granice s Italijom, odakle su u Hrvatsku stigli prvi zaraženi novim koronavirusom (COVID-2019) postala jednim od mjesta od javnog interesa. Zadnji, osmi slučaj zaraze koronavirusom prepoznat je upravo u Rijeci. Zato smo kratko porazgovarali s prof. dr. sc. Perom Lučinom, rektorom Sveučilišta u Rijeci od 2009. do 2017., ali i poznatim znanstvenikom s područja bio medicine i zdravstva, predstojnikom Katedre za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.
Veća odgovornost ljudi
– Mislim da je ovo što rade kolege u Rijeci i na razini države prilično dobro organizirano. Hrvatska je odlično reagirala, i ministar i kolegica Markotić, koju već jako dugo znam kao odgovornu i temeljitu pa me to kod nje i ne iznenađuje. Svakako mislim da je dobro što se Hrvatska odlučila za epidemiološke mjere, a mislim da bi se na svakoj razini, školi, poduzeću, trebalo razgovarati kako spriječiti širenje infekcije. Slažem se s većinom koja misli da je ključno dobiti na vremenu sprečavanjem širenja zaraze – rekao je profesor Lučin odgovarajući na pitanje o mjerama koje se poduzimaju u Rijeci kao i na državnoj razini.
VIDEO Nove preporuke Stožera za borbu protiv koronavirusa
– Novih će slučajeva sigurno biti s obzirom na to kako se stvari razvijaju u svijetu, gdje se slučajevi javljaju praktično posvuda, što znači da se virus širi. Pogotovo je dobro što su naše službe išle za tim da se smanji panika, koje doista ne treba biti. Ljude treba usmjeravati prema tome da se svatko na najbolji način pobrine o sebi, odnosno da svi oni kojima se javi respiratorna infekcija kojih sada ima koliko hoćete, od gripe do prehlade jer je naprosto takvo doba, pokušaju čim više zaštititi ljude oko sebe. Ljudi koji takvu infekciju doista i dobiju trebali bi nositi maske jer maska ipak dobrim dijelom štiti protiv širenja infekcije. Kao što puno više pozornosti treba posvetiti osobnoj higijeni, izbjegavati tijesne kontakte, ulazak u velike grupe ljudi na javnim okupljanjima. Dakle, tako se najviše može napraviti, na taj se način može postići da se normalan život može nastaviti, no treba se prilagoditi virusom uzrokovanoj situaciji. Neka velika izolacija, koja bi i potakla određenu razinu panike zaista nema smisla, za takvu ekstremniju mjeru doista nema potrebe. Ono što mislim da je potrebnije jest razgovarati o tome koje su to rizične skupine ljudi te kako ih zaštititi – smatra rektor Sveučilišta u Rijeci koji je svjestan šteta koje pojava novog koronavirusa čini društvenom životu i gospodarstvu.
– Očito je kako će odluke o otkazivanju nekih velikih događaja biti jako teške. Jasno je da se virus širi, a mi ćemo u međuvremenu naučiti više o tome kako se širi, no sada se kao osnovni problem nameće činjenica da se virus može širiti, a da se simptomi infekcije i ne jave. Tako će biti opravdano da se neka velika javna okupljanja ograniče ili da se traži dodatna edukacija u onim mjestima gdje je došlo do značajnog širenja infekcije. Takav problem imamo i mi na Sveučilištu u Rijeci, fakultetima gdje je veliki broj studenata koji dolaze na predavanja koja se i dalje održavaju. U takvim je situacijama izuzetno važno razgovarati sa svima i naučiti kako se štititi i, što je još važnije, kako štititi druge. Treba nastojati prilagoditi ponašanje i nastaviti koliko god je moguće živjeti normalno. Potpuna je izolacija nemoguća pa i ne treba uopće razmišljati o takvim mjerama – govori riječki znanstvenik.
VIDEO Alemka Markotić u studiju Večernjeg lista odgovarala na pitanja čitatelja o koronavirusu
Pandemija je moguća, ali...
Hoće li na kraju ipak doći do proglašenja pandemije?
– Ako pogledamo stranice Svjetske zdravstvene organizacije i uočimo na tamo priloženoj karti koliko je već mjesta u svijetu zahvaćeno virusom, vidi se da je to zapravo posvuda u svijetu, onda je to očito prilično blizu proglašavanja pandemije. Kako će se virus ponašati, zbilja je teško reći, odnosno nemoguće predvidjeti. Virus i mutira, a nedostaje i kolektivne imunosti pa tako on ima plodno tlo za širenje, no pitanje je hoće li slabjeti ili će ipak jačati. Onako kako ja razumijem biologiju virusa, mislim da bi s vremenom on ipak trebao slabjeti, pa vjerujem da će ova situacija trajati još oko dva mjeseca – objašnjava dr. Lučin.
Iran je u kontekstu novog koronavirusa tema svjetskih medija zbog smanjene količine informacija koje otamo dolaze.
– I za Iran je teško reći o čemu se radi. Jer, osim virusa koji se može prilagođavati i mutirati, pitanje je i na koji način na njega reagiraju ljudi u različitim dijelovima svijeta. Problem kod ovog virusa jest što je on zapravo običan koronavirus, ali koji se promijenio tako da je u stanju izazvati infekcije donjeg dijela dišnog trakta. Dakle, većina koronavirusa završi na gornjem dijelu dišnog trakta, to su one redovite prehlade koje svi imamo. Kod težih slučajeva riječ je o imunopatogenezi, reakciji organizma na infekciju koju prati upala pluća, a onda i reakciji pojedinca na takvu infekciju te reakciji koja inače prati većinu virusa unesenih u organizam. Jako je stoga teško reći radi li se o virusu koji je mutirao pa je postao virulentniji ili je naletio na područje koje jače upalno reagira – kaže.
Tema: koronavirus
Ovaj ministar i kujundzic, nebo i zemlja. Postavlja se pitanje zasto ovakvi ljudi od pocetka nisu u vladi, nego uvijek neki trecerazredni nesposobnjakovici?