Robert Ježić i Stephan Hurlimann ukrali su mi novac. Nisu ga samo ukrali. Smislili su priču kako ga ne bi morali vratiti. Zato ja sad moram biti ovdje. Moram se suditi kako bih vratio novac, a ovaj čovjek (Sanader, op.a.), kakve on veze ima s tim poslom? Da nisu tako postupili, da se ovdje ne vodi kazneni postupak protiv bivšeg premijera, ja bih otpisao taj novac, kazao je danas pred sudskim vijećem Ivana Turudića ruski naftni magnat Mihail Gucerijev.
Gucerijev je "stvoritelj" i vlasnik Rossnjefta, koji je izgradio od nule, a prema jučerašnjem svjedočenju Imre Fazakasa, naftnog menadžera iz Mađarske, njih su dvojica uplatila pet milijuna eura na račun švicarske tvrtke Xenoplast u vlasništvu Roberta Ježića. Danas je svojim iskazom Gucerijev potvrdio Fazakaseve riječi kako novac nije bio namijenjen bivšem premijeru.
Fazakas je kazao da je novac bio namijenjen samom Ježiću koji je trebao lobirati za projekt Družba Adria u Hrvatskoj, a ne, kako Ježić tvrdi, za mito Ivi Sanaderu kako bi prepustio upravljačka prava u Ini mađarskom MOL-u.
Isprva samozatajan, Gucerijev se tijekom suđenja osokolio i iznio poslovni poučak koji mu je omogućio da u svoj portfelj upiše vlasništvo nad 300, 400 ili 500 tvrtki. Ni sam im ne zna broja, a čak mu je bilo i neugodno nabrajati čime se sve bavi. Kupuje, kaže, jeftino, a prodaje skupo i i sinoć je do ponoći smišljao kako zaraditi još koji dolar.
2008. godine namjeravao je poslovati u Hrvatskoj, konkretno potvrdio je da je riječ o projektu Družba Adria, koji je operativno vodio Imre Fazakas kojeg je nazvao čovjekom od povjerenja, a s kojim godinama poslovno surađuje. O njihovu prijateljstvu svjedoči i to da je Fazakas Gucerijeva danas dopratio na sud.
Fazakas, objasnio je Gucerijev, upravlja njegovom ciparskom tvrtkom Hangarn Oil, a zajedno su vlasnici Cerome, s čijih je računa isplaćeno spornih pet milijuna eura. Hurlimann i Ježić trebali su osigurati kupnju zemljišta za skladište i sve operativne konzultantske i druge usluge koje se tiču tog projekta, objasnio je dodajući da mu je Fazakas bio rekao da problema ima, ali da će se sve riješiti.
– Da nije sad ova situacija, još bi se obavljalo. Mi se želimo suditi i boriti da dobijemo natrag novac. Prije je to bilo jednostavno – kazao je Gucerijev izbjegavajući objasniti kako su se to prije rješavala pitanja dugovanja.
Ne poriče vezu s MOL-om s kojim dijeli vlasništvo nad kompanijom ZMB koja u Sibiru crpi naftu, a za Zsolta Hernadija kaže da mu je prijatelj i jedan od najcjenjenijih ljudi u naftnom biznisu. Ivu Sanadera nikad nije upoznao.
– Za mene bi bila čast da sam mogao razgovarati sa Sanaderom – kazao je oligarh čije je pojavljivanje u velikoj sudnici izazvalo osmijeh na licu Sanaderova braniteljskog tima, a sam je okrivljeni Sanader nakon suđenja kazao da je zadovoljan svjedocima koje smo čuli jučer i danas te kako oni bacaju novo svjetlo na postupak.
S tim se ne bi složila tužiteljica Vanja Marušić koja je prigvoorila istinitosti iskaza ruskog magnata u dijelu o tome zašto su sklopljeni ugovori s Ježićem. Kako bi Gucerijeva diskreditirala, pitala ga je je li istina da je 2007. otišao u V. Britaniju jer su se protiv njega u Rusiji vodili kazneni postupci. Gucerijev je spremno odgovorio:
– Ja se cijeli svoj život nalazim pod kaznenim postupcima i stalno se sudim. 70 kaznenih postupaka bilo je protiv mene, a 2009. svi su obustavljeni.
Sudac Turudić zapazio je: "Vidite kako efikasno pravosuđe imaju u Rusiji!" na što je Gucerijev objasnio:
– Kad ste lijepa žena, svi vam se tako obraćaju, a kad imaš puno novca, svi gledaju kako da ti ga oduzmu. Moj novac privlači i poštene i manje poštene ljude.
Detaljan tijek suđenja pratite ovdje:
9.32 sati Današnja rasprava počinje svjedočenjem Mihaila Gucerijeva.
Čedo Prodanović: Rekli ste da ste biznismen, koja je to vrsta poslova, imate li kakve tvrtke?
Mihail Gucerijev: Imam razne poslove, graditeljstvo, plin, nafta, kemija, nekretnine, neugodno mi je nabrajati čime se sve bavim.
ČP: Koliko tvrtki imate?
MG: Ne znam, možda 300, možda 400, sve ovisi o državi, Afrika, London, Azerbajdžan, Rusija..
ČP: Imate li u Rusiji naftnu kompaniju?
MG: Nekoliko. Nekima osobno upravljam, a nekima netko drugi.
ČP: Postoji li veza između vas i Cerome i Hangarna?
MG: To su moje kompanije. Jedna 100 posto, Hangarn, ona se bavi izvozom naftnih derivata, a Ceroma je jedna od kompanija koja se bavi nekretninama.
9.37 sati MG: Kad otvaram kompaniju s nekretninama, obično zovem lokalno stanovništvo koje bolje poznaje prilike.
ČP: Tko je suvlasnik tvrtke Ceroma?
MG: Imre Fazakas. Na cijelom području Europe imamo tvrtke takvog tipa. To su tvrtke koje ispituju uvjete i tržište u nekoj zemlji, to je kao zabava. Tražimo da ne budu veliki rizici i velika ulaganja, tražimo podatke o poreznoj politici, kako se upravlja državom i slično.
9.41 sati ČP: Kakve funkcije Fazakas obavlja u ove dvije tvrtke?
MG: Imre Fazakas rukovodi strukturom i odgovara za to u ove dvije firme.
ČP: Od kada Fazakas radi za vas, imate li u njega posebno povjerenje, imate li bilo kakve operativne funkcije u ovim tvrtkama ili on sve sam obavlja?
MG: On sve sam izvršava, ja se fizički ne mogu baviti operativom. Izvještava me o poslovima i sudjelujem najviše kao investitor. Biznis se ne može voditi ako nemate povjerenja.
Sudac: Od kad se znate?
MG: Od 2000. godine.
9.45 sati ČP: Od ovih tvrtki, jeste li vlasnik i Rossnjefta?
MG: Ja sam je i stvorio, naravno. I vlasnik sam i stvorio sam je od nule.
ČP: Imate li neke tvrtke u vezi s MOL-om?
MG: 2004. ili godinu prije kupio sam 50 posto u jednoj od potkompanija gdje je 50 postotni vlasnik bio MOL, to je kompanija u zapadnom Sibiru. Mi već radimo devet godina zajedno i tamo crpimo naftu. U ruskom kontekstu to nisu velike količine, milijun tona godišnje, no smatramo da je to dobar posao, a MOL-u je to važno.
9.50 sati ČP: Kako se zove ta tvrtka?
MG: ZMB.
ČP: Jeste li upoznali Z. Hernadija, u kakvim ste odnosima?
MG: On je moj prijatelj, partner i jedan od najpoštovanijih ljudi u naftnom biznisu.
ČP: Tijekom 2008. i 2009. jeste li imali poslovne planove za Hrvatsku?
MG: Stalno se nalazim u nekim novim poslovima, to nisu samo riječi. Tijekom ova dva dana potpisao sam dva nova posla, jučer i prekjučer, a teže više od milijardu dolara. Konkretno ne mogu odgovoriti, stalno nešto radim. Jeftino kupujem, a prodajem skupo.
9.55 sati Sudac: Jeste li tada nešto htjeli jeftino kupiti, a skupo prodati u RH?
MG: Sjećam se da smo tada Fazakas i ja imali namjeru raditi u RH na gradnji cjevovoda i skladišta. Ja sam u tom poslu izgubio, no ne mislim konačno. Novac mogu nekome i pokloniti, ali ne želim da mi ga netko ukrade. Smatram da mi je ukraden. Već sam pred mađarskim državnim odvjetništvom odgovarao na slična pitanja.
ČP: To je projekt Družba Adria, je li vam poznato ime Xenoplast, kakve ste veze s njim imali?
MG: Ne mogu se sjetiti tvrtke, možda da mi kažete ime direktora.
ČP: Hurliman i Robert Ježić.
MG: Ove ljude preporučio mi je Fazakas, oni su nam trebali osigurati potpisivanje tog ugovora na području RH. Oni su dobili novac i oni su mi ukrali novac.
9.58 sati Sudac: Kako su vam trebali osigurati taj posao?
MG: Oni su trebali osigurati kupnju zemljišta za skladište i sve operativne konzultantske i druge usluge koje se tiču tog projekta.
ČP: Tko je za vas obavljao te poslove?
MG: Imre Fazakas. Razumijem zašto sam ja ovdje, ne samo da sam dao novac i da su nestao nego se iz toga nešto stvorilo. Dogodilo se to da sam ja sada ovdje. Ne samo da su ukrali, oni su nekorektni ljudi. Oni su taj novac morali vratiti i ništa se ne bi dogodilo. Oni su se dosjetili načina kako da ne vrate novac i smislili su priču.
ČP: O kojem se iznosu se radi?
MG: Radi se o pet milijuna eura. Cijeli je ugovor bio na deset, a isplaćeno je pet.
ČP: Poznajete li ili ste čuli za Ivu Sanadera?
MG: Iz medija sam čuo da se vodi neki kazneni proces bivšem premijeru Hrvatske.
ČP: Jeste li ga ikad sreli, upoznali površno na bilo koji način?
MG: Ne. Za mene bi bila čast da sam mogao razgovarati sa Sanaderom.
10.02 sati Počinje unakrsno ispitivanje.
Tužiteljica Vanja Marušić: Tko je još bio uključen u Družbu Adria?
MG: Imre Fazakas zastupao je isključivo moj interes. Radilo se o mojoj nafti, mojem projektu i mojem novcu.
VM: Znate li da je ideja projekta postojala i prije?
MG: Ja sam i sinoć do ponoći razmišljao kako da zaradim dolar. Ali ne znam je li projekt postojao i prije, ne znam to, sorry. To je bilo samo proučavanje. Želim govoriti istinu, ne želim govoriti gluposti.
VM: Je li projekt bio tajan kad ste s Fazakasom išli u realizaciju?
MG: Svi su projekti tajni, ako ih ne tajiš, nikad nećeš ni jedan projekt napraviti. Čak ni ženi ne smijete reći, ona će to odmah reći prijateljici.
10.11 sati VM: Bi li i drugi dobavljači iz Rusije mogli koristiti taj cjevovod?
MG: Da.
VM: Moraju li vaša društva koja se bave naftom imati dozvolu Transnjefta na mogućnost transporta nafte?
Sudac: Na koje okolnosti to pitate, to nije predmet ovog postupka. Zašto pitate to pitanje?
VM: Bez dozvole te firme nitko ne može distribuirati naftu iz Rusije.
Sudac: Pa što? Zabranjuje se odgovor na pitanje.
10.13 sati VM: Fazakas je jučer rekao da je dio novca iz Cerome njegov, vi kažete da je sve to vaš novac. Objasnite malo, čiji je to zapravo novac?
MG: Ne mogu shvatiti smisao pitanja. Ako je on to tako rekao, onda je to tako.
10.17 sati VM: Je li vas Fazakas izvještavao o napredovanju tog posla?
MG: Naravno. Rijetko, ali me uvijek obavještavao. Kad smo se sastajali, razgovarali smo o raznim pitanjima. On je meni rekao da ima problema, ali mi ćemo ih rješavati. Sve se to obavljalo do ove današnje situacije. Da nije sad ova situacija, još bi se obavljalo. Mi se želimo suditi i boriti da dobijemo natrag novac. Prije je to bilo jednostavno.
Sudac: Što je bilo prije jednostavno, riješiti takve probleme?
MG: Ako se zbog ovog posla sudi ovom čovjeku, to je onda smiješno.
Sudac: Zaključke ostavite za sebe, ostavite to pravosudnim tijelima ove države.
MG: Ispričavam se, ali ovim poslom bavio sam se ja, ne znam kakve veze s tim ima ovaj čovjek. (Sanader, op.a.)
Sudac. Pustite to pravosuđu.
MG: Sorry.
10.20 sati VM: Je li vam Fazakas rekao da je ni šest mjeseci od zaključenja raskinuo ugovor, i zašto?
MG: Ja se još jednom ispričavam, možda će moje riječi izgledati glupo. Ali, da nije došlo do ovog procesa, otpisali bi ovaj novac kao gubitak, to se događa. 2008. godine ja sam izgubio 500 milijuna dolara. Mi smo ih otpisali. Kupili smo dionice, one su se obezvrijedile.Ovih pet milijuna eura ljudi su uzeli. Ne znam što je Imre rekao prije šest mjeseci.
VM: Mislite li pod potpisom na knjigovodstvene knjige?
MG: Novac uvijek ima trag i sto godina kasnije, on i dalje ima svoj trag.
10.23 sati VM: Rekli ste da su vam ukrali novac, kad ste shvatili da ste okradeni?
MG: Ja sam rekao, dok se meni taj novac ne vrati, a imajući u vidu ovu situaciju, sad pred vama dajem objašnjenje. Zar ja o tim ljudima moram nešto dobro govoriti, da su bankrotirati, da su pogriješili...
Sudac: Kad je to vrijeme kad su vam ukrali novac?
MG: Onda kad su me počeli zvati u tužiteljstvo. Onda kad su rekli da mi neće vratiti novac.
10.25 sati VM: Gdje ste bili 2009.? U Rusiji ili drugdje?
MG: Boravio sam u V. Britaniji.
VM: Jeste li 2007. napustili Rusiju zbog kaznenih postupaka?
ČP: Vi nama niste dopustili takva pitanja za Vidakovića.
Sudac: Nisam? Ne sjećam se.
MG: Ja se cijeli svoj život nalazim pod kaznenim postupcima i stalno se sudim. 70 kaznenih postupaka bilo je protiv mene, a 2009. svi su obustavljeni.
Sudac Turudić: Vidite kako efikasno pravosuđe imaju u Rusiji!
MG: Kad ste lijepa žena, svi vam se tako obraćaju, a kad imaš puno novca, svi gledaju kako da ti ga oduzmu. Moj novac privlači i poštene i manje poštene ljude.
10.28 sati Tužiteljica Marušić prigovara iskazu u dijelu u kojem govori o razlozima isplate novca.
Sudac Turudić: Za danas smo gotovi. Idući tjedan na rasporedu je svjedočenje Flavija Sanadera.
Psi laju, karavane prolaze.