Macron od Merkel traži da se EU vojno osamostali od SAD-a

Iako je na čelo Sjedinjenih Država došao multilateralist Joe Biden, dva glavna stupa Europske unije, Pariz i Berlin, i dalje nemaju iste poglede na budućnost u ključnim pitanjima. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel jučer su preko videolinka održali sastanak o sigurnosti, ali i nizu pitanja o kojima se dvoje državnika razilazi. Na jesen će se u Njemačkoj održati novi izbori, a nakon njih bi u njemačkoj politici trebala započeti era bez Merkel, što je Macronu dalo vjetra da zatraži brže donošenje politika. Godišnji sigurnosni sastanci Pariza i Berlina dogovoreni su prije dvije godine.

Najprije, iako su i Macron i Merkel podržali dolazak na vlast Bidena, koji je i sam rekao da se zalaže za bolje odnose s EU, francuski predsjednik mnogo je više skeptičan prema vezama EU s Washingtonom. To uključuje i mnogo veći interes francuske strane za “sigurnosnom nezavisnošću” od SAD-a. Jedan od planova koji su još 2017. pokrenuli Macron i Merkel bila je izgradnja europskog borbenog zrakoplova te tenka, a sve kako bi se osnažila sigurnost. No, to su prilično spori projekti: borbeni zrakoplov na kojem zajedno rade Španjolska, Francuska i Njemačka trebao bi biti u upotrebi tek od 2040. godine.

“NATO je klinički mrtav”

Macron bi također htio da Njemačka da više doprinosa u nekim konkretnim akcijama koje poduzima francuska vojska, posebno u borbama protiv izrazito brutalnih terorista u Africi. Još odzvanjaju riječi francuskog predsjednika s kraja 2019. koji je nazvao NATO, savez koji između ostalih uključuje Francusku, Njemačku i SAD, “klinički mrtvim”. Francuski je predsjednik tada istaknuo da nije siguran da bi sve snage NATO-a, misleći tu na SAD pod vlašću Donalda Trumpa, pritekle upomoć nekoj od članica da bude napadnuta. A time NATO postaje praktički beskoristan, smatra Macron. Vjeruje da zato Europa mora snažnije nastupiti na svjetskoj pozornici, ali te promjene na Starom kontinentu dolaze presporo.

Nedavna blamaža s cjepivom, kako je neki nazivaju, neće ni pridonijeti boljem imidžu EU. S druge strane nad odnose Francuske i Njemačke nadvilo se i pitanje Sjevernog toka 2, plinovoda koji je pred završetkom izgradnje i koji bi trebao ruski plin dovoditi na njemačko tržište. Jedan je to od ključnih ekonomskih projekata za Berlin, ali postaje kontroverzno pitanje svaki puta kada se pogoršaju odnosi Bruxellesa i Moskve. Najnoviji je takav slučaj nedavno uhićenje ruskog disidenta Alekseja Navaljnog, koji je ovog tjedna osuđen na zatvorsku kaznu od dvije godine i osam mjeseci zbog navodnog kršenja uvjetne kazne.

Francuski član vlade za europska pitanja Clement Beaune rekao je da se zalaže za zaustavljanje izgradnje plinovoda kao dio paketa sankcija prema Rusiji. Njemačka i Rusija ne slažu se s tim stavom, a Moskva inzistira da bi pogrešno bilo vezati odnose za sudbinu jednog opozicionara kojem je još k tomu sud odredio zatvorsku kaznu. Slučaj mnogi na Zapadu tumače kao politički. S druge strane, i Macron je više puta poticao na otvaranje dijaloga s Moskvom te ga se neko vrijeme gledalo kao lidera te agende u EU. Često se onima izvan bloka čini da je europska vanjska politika raštimani orkestar.

Pohvale Rusiji zbog cjepiva

Jučer se i šef europske diplomacije Josep Borrell sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova u Moskvi Sergejom Lavrovom. Nakon sastanka europski je dužnosnik rekao da su, nakon osude Navaljnog, odnosi Moskve i Bruxellesa “dotaknuli novo dno”, a i Rus je dodao da postoje mnoga neslaganja. Ponovno je zatražio puštanje Navaljnog na slobodu. S druge je strane Borrell pohvalio Rusiju zbog razvoja cjepiva Sputnjik V, o čijem se korištenju na Starom kontinentu sve češće razgovara. No, neposredno nakon sastanka Moskva je objavila da će izbaciti diplomate iz Švedske, Poljske i Njemačke zbog pritiska kojim su, tvrdi Rusija, pokušali utjecati na to da se Navaljnog pusti iz zatvora. Diplomate su optužili da su sudjelovali u prosvjedima u Moskvi i Sankt Peterburgu. “Takvi su postupci neprihvatljivi i nemaju veze s diplomatskim dužnostima”, objavile su vlasti u Moskvi.