Kolumna

Macronova bitka protiv herbicida prva je u ratu za zdraviju hranu

Foto: Reuters/Pixsell
Macron i Trump
Foto: INQUAM PHOTOS/REUTERS/PIXSELL
Emmanuel Macron
Foto: Reuters/PIXSELL
Merkel i Macron svako malo kažu da terorizam neće proći, a terorizam prolazi
Foto: Reuters/PIXSELL
Emmanuel Macron
03.10.2017.
u 09:09
Iako je farmerski lobi u Francuskoj moćan, Macron smatra da ima puno više glasača koji hranu kupuju i jedu te od nje obolijevaju.
Pogledaj originalni članak

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kao da se želi obračunati sa svime što smatra lošim i štetnim, uključujući i herbicide.

U svome velikom govoru o reformi i budućnosti EU on je naglasio kako zajednička europska poljoprivredna politika mora biti takva da budu zadovoljni i farmeri koji hranu proizvode, ali i oni koji hranu kupuju, kuhaju i jedu – potrošači. Iako je Macron potpuno svjestan da je francuski farmerski sektor moćan i da je uz to i jako moćna glasačka mašinerija, odlučio se za potez koji bi tu mašineriju mogao pretvoriti u neprijateljsku silu.

Zaigrao opasnu igru

Macron je, naime, zaigrao opasnu igru u trenutku kada je najavio da će glasati protiv produljenja licencije za najviše korišteni herbicid na svijetu, Monsantov Roundup (glifosat). S druge strane stoje farmeri koji smatraju da im je taj herbicid nužan kako im ne bi pali prinosi i zarade. Predstavnici nekih sektora poljoprivrede tvrde da stavljanje glifosata s onu stranu zakona u EU za njih znači potpunu propast. Jedan institut čak je i izračunao da bi potpuna zabrana upotreba ovoga herbicida farmere mogla koštati oko milijardu eura. Toliko bi manje zaradili. Proizvođači žitarica imali bi za trećinu manji urod.

No Macron ima neku drugu logiku. I ekološku i političku, a pomalo i ljudsku. On je procijenio da onih koji jedu ima radikalno više od onih koji proizvode hranu i da bi otvorena podrška potrošačima mogla donijeti puno više raznoraznih poena. On je itekako svjestan toga da se već godinama svjetska javnost intenzivno bavi polemikama o tome je li glifosat kancerogen i na koje još načine šteti ljudskom zdravlju. Ima i velik broj istraživanja koja su pokazala da je kod onih koji izravno barataju ovim herbicidom povećano obolijevanje od ne-Hodgkinova limfoma. Jedna druga studija pokazuje da oko pet posto stanovništva Europe i Sjeverne Amerike pati od celijakije (osjetljivost na gluten), što je ogroman postotak, a da je jedini razlog za tu epidemiju upotreba glifosata u proizvodnji hrane. Prvo proizvedete hranu koja izaziva celijakiju, a onda po visokim cijenama prodajete bezglutensku hranu za oboljele.

Bitka protiv glifosata

Macron je svega ovoga svjestan, a zna i to da želi biti poluga koja će sektor proizvodnje hrane pokrenuti iz zadovoljnog drijemeža i natjerati ga da se mijenja, da proizvodi hranu koja neće proizvoditi bolesne ljude koji će se morati liječiti i tako predstavljati dodatni udar na sustav zdravstva. On je započeo bitku protiv glifosata i to vidi kao prvi korak prema proizvodnji hrane koja će biti prirodnija.

Možda ovaj herbicid neće biti potpuno zabranjen 1. siječnja iduće godine, no vjerujem da će Macron inzistirati na prijelaznom periodu kroz koji će se poljoprivrednici morati prilagoditi oblicima proizvodnje hrane koja neće izazivati toliko bolesti i kojom će, u konačnici, potrošači biti puno zadovoljniji.

U svijetu se ionako proizvodi previše hrane, toliko da bi svaki Zemljanin dnevno mogao pojesti gotovo 3000 kalorija, što je previše. A Macron se vodi logikom po kojoj bi smanjenje te količine donijelo samo pomake nabolje.   

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.