Makedonija – zemlja koja 
sve više sliči Bliskom istoku

Drama koja se na ulicama Kumanova odvijala u subotu, nastavlja se. I jučer su se čuli pucnji i detonacije, a neke su kuće bile u plamenu. Policija i vojska je na ulicama grada, stanovnici u strahu napuštaju svoje domove i bježe. U Kumanovu je pravi rat. Uz helikoptere, prvi put i bespilotne letjelice nadlijeću grad. Svi se pitaju do kada će to trajati i kako će završiti, pogotovo nakon najavljenih novih krvavih napada Oslobodilačke narodne armije (ONA) sve dok se svi Albanci ne ujedine u jednu državu.

Ulje na vatru dodale su i informacije koje su procurile iz makedonske obavještajne službe o velikom broju naoružanih skupina Albanaca koje se nalaze u okolini Kičeva i Gostivara. Strahuje se od proširenja sukoba i na to područje. Da je stanje veoma ozbiljno i dramatično, dokazuje i izjava stalnog izvjestitelja Europskog parlamenta za Makedoniju Ive Vajgla koji je ocijenio da sukobi makedonske policije s naoružanim grupama u Kumanovu predstavljaju prekretnicu te kako bi njihova eskalacija ugrozila stabilnost cijele regije.

Je li sve to igrokaz?

– Krvavim sukobima u Kumanovu i ljudskim žrtvama, politička kriza u Makedoniji dostigla je, po svemu sudeći, presudnu točku za budućnost zemlje koja već deset godina čeka na otvaranje pregovaračkih poglavlja za pristupanje EU – upozorio je Vajgl.

Iako su odmah, kad su počeli sukobi u Kumanovu, neki oporbeni čelnici u Makedoniji tvrdili da je sve ovo "igrokaz Alija Ahmetija, lidera kosovskih Albanaca u koaliciji s premijerom Gruevskim, i ministrice unutarnjih poslova Gordane Jankulovske kako bi skrenuli pozornost sa sukoba s oporbom i prosvjedima", žrtve i oružani sukobi demantirali su njihove teze. Za premijera Gruevskog u ovakvom trenutku pokretanje takve akcije u Makedoniji bilo bi ravno političkom samoubojstvu.

Makedonski novinar Goran Adamovski smatra kako ovi sukobi u Kumanovu nisu nikakvo albansko osvajanje, kako to neki tvrde, jer tko god bila ta grupa – nema nikakvu potporu niti albanskog političkog korpusa, niti među građanima Albancima.

– Činjenica je da je Makedonija na marginama Europske unije. Ovdje postoji jako velika razočaranost zbog toga što Europa ne pritišće Grke da nam ne nameću problem oko imena. Malo zbog toga, a malo i zbog divljenja Putinovim načinom vladanja, naša vlast pomalo surađuje s Rusima. Iako oporba jako puno očekuje, europske vlasti ne čine velik pritisak na premijera Gruevskog. Možda je točno da i to da nam nemaju čime zaprijetiti – kaže Adamovski.

Teško je u ovim trenucima reći tko ili koje interesne skupine stoje iza sukoba u Kumanovu i kome ovakav razvoj događaja najviše koristi. Sada je najopasnije to što su Albanci u Makedoniji duboko podijeljeni između lidera Demokratske unije za integraciju (DUI), manje članice vladajuće koalicije, Alija Ahmetija te lidera Demokratske stranke Albanaca (DPA) Menduha Thaçija, kojeg neki albanski oponenti u Makedoniji i na Kosovu optužuju da stoji iza sukoba u Kumanovu. S druge strane, Thaçijevi pristaše optužuju Alija Ahmetija za veleizdaju te da je albanski interes jeftino prodao za šaku dolara. Duboke podjele među Albancima u Makedoniji mnogo su puta dovele do fizičkih obračuna.

Zbog nastale situacije Makedoniju će posjetiti ministar vanjskih poslova Kosova Hashim Thaçi i albanski premijer Edi Rama. Oni će pokušati naći rješenje tog sukoba i podjele unutar albanskog korpusa jer jedino njihovo ujedinjenje može pomoći u zaustavljanju terorističkih pohoda albanskih „separatista".

Činjenica je da problem Makedonije i ovim dijelom Balkana seže daleko u prošlost te je cijelo to područje veliko bure baruta i daleko od stabilnosti. Problem Makedonije i susjednih zemalja puno je opasnija „vruća točka" od BiH i Kosova. U geopolitičkom smislu Makedonija je u vrlo nestabilnom položaju jer je okružena državama s kojima ima velike probleme. S Grčkom se spori oko imena, sa Srbijom ima probleme zbog osporavanja autokefalnosti Makedonske pravoslavne crkve i nacije, dok su već stoljećima dobro poznate teze bugarskih nacionalista da su Makedonci zapravo Bugari.

Najteže s Albancima

Uza sve te probleme, Makedoniji je ipak najteže u odnosima sa dvije albanske države – Kosovom i Albanijom. Neki podaci govore i o čak 30 posto albanskog stanovništva u ukupnoj makedonskoj populaciji, dok Albanci tvrde da su oni zapravo većina.

Odnos Albanaca i Makedonaca od raspada bivše Jugoslavije balansira na krhkim konsenzusu oko nekih osnovnih pitanja i ne ide dalje od toga. Suštinski, odnosi dva naroda su sve ovo vrijeme „zaleđeni", najvećim dijelom zbog vrlo isključivih stavova žestokih nacionalista s obje strane što je već 2001. dovelo do krvavog rata koji je okončan Ohridskim sporazumom.

No, taj sporazum nije donio nikakvog napretka. Nesuglasice su ostale, a tenzije između dva naroda rasle su iz dana u dan. U glavnom gradu Skoplju Albanci ne ulaze u kafiće, restorane, trgovine Makedonaca, a i obratno. Niti jedna političke stranka u Makedoniji nije se bavila tim pitanjem koje je dovelo do krize koja se pretvorila u sukobe. Vatra koja tinja između dva naroda sada bi konačno mogla i planuti. Zbog nastale situacije nije iznenađenje što Albanci masovno bježe iz Makedonije prema Preševu u Srbiji.

Iako su tenzije velike, mnogi Albanci i Makedonci ne smatraju da je taj sukob zapravo sukob između dva naroda. Savjetnik Mešihata Islamske zajednice u Makedoniji, muftija Idris Idrizi, vjeruje da ti sukobi u Kumanovu nemaju niti nacionalni, niti vjerski predznak.

– Do sada još ne znamo tko stoji iza toga, koji su im motivi niti ciljevi. Ono što znamo je da nije sukob između dva naroda. U borbama u Kumanovu poginula su i dva policajca albanske nacionalnosti koji su branili svoju domovinu. U redovima makedonske vojske i policije mnogo je Albanaca – naglasio je muftija Idrizi.

Nastale okolnosti dodatno otežava i politička borba za vlast u toj zemlji. Iza velikih nacionalnih priča i Albanaca i Makedonaca krije se teška korupcija. Jedino što je sigurno je da će dani koji dolaze za Makedoniju biti presudni te će odlučiti o njezinoj budućnosti.

>> Gotov očevid u Kumanovu, među uhićenima bivši Haradinajev tjelohranitelj