Z. Grgić o letjelici

Maksimalni dolet Tu 141 jest oko 1000 km, brzina koju navodi Plenković je upitna

Foto: Igor Soban/PIXSELL
U tijeku je kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije
Foto: Igor Soban/PIXSELL
U tijeku je kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije
Foto: Igor Soban/PIXSELL
U tijeku je kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Teretni padobran zaglavljen u krošnji na mjestu pada letjelice
Foto: Igor Soban/PIXSELL
U tijeku je kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije, na teren izašli i radnici HEP-a
11.03.2022.
u 12:35
– Maksimalni je dolet Tu 141 oko 1000 km, uz brzinu između 1100 i 1000 km/h, što je okolozvučna brzina za visine do plafona generalne avijacije. To znači da se sonični udar nije morao čuti tijekom njezina preleta – kaže Grgić
Pogledaj originalni članak

Bespilotna letjelica koja se srušila u Zagrebu, s obzirom na njezine karakteristike, mogla je doći iz Moldavije, pobunjene proruske enklave Pridnjestrovlja, s položaja ruskih snaga na Crnom moru ili iz Ukrajine, smatra neovisni analitičar Zoran Grgić.

Prema njegovim riječima, na slici koju su objavili mediji vidljiv je opaltni pokrov spremnika za gorivo koji se nalazi na lijevoj strani letjelice, gledano u smjeru polijetanja u blizini delta krila.

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Teretni padobran zaglavljen u krošnji na mjestu pada letjelice

– Maksimalni je dolet Tu 141 oko 1000 km, uz brzinu između 1100 i 1000 km/h, što je okolozvučna brzina za visine do plafona generalne avijacije. To znači da se sonični udar nije morao čuti tijekom njezina preleta – kaže Grgić.

Finesa, tj. omjer doleta za svaki izgubljeni metar ovakvog tipa krila je mala, otprilike 1:3 te je brzina propadanja, a time i energija udara velika. To objašnjava "potres" koji su osjetili stanari okolnih zgrada, dodaje Grgić. On ističe kako je brzina koju navodi premijer Andrej Plenković upitna jer bi domet bio manji od granica RH čak i ako je lansirana s ukrajinskog tla.

Foto: Igor Soban/PIXSELL
U tijeku je kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije

U svemu se, kaže, nameće pitanje što je radila protuzračna obrana RH te što su radili saveznici i jedinice za ED?

– Letjelica je vjerojatno zbog zaglavljene kontrole ili izgubljenog kontakta s možda neispravnim očitanjem žiro-kompasa došla u točku krajnjeg doleta i aktivirala padobran. Informacije o dva padobrana treba provjeriti, jer je moguće da je riječ i o jednom padobranu pokidanom u dva dijela koji je aktiviran pri prevelikoj brzini na otprilike 300 do 700 metara, te su se dijelovi raspršili na prostoru od jednog kilometra – istaknuo je Grgić.

VIDEO U Zagrebu pao izviđački dron iz Ukrajine? Stručnjak: Činjenica da je tako daleko zbunjuje

 

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 24

MA
maxwell1
12:57 11.03.2022.

"Strucnjaci" nicu kao gljive poslije kise. Da onaj Amer nije rekao sto je palo na Zagreb, nasi jos ne bi otkrili.

DU
Deleted user
13:06 11.03.2022.

To je propust svih država kroz koje je letio. Katastrofične rupetine u kontroli zračnog prostora NATO saveza. To je grdosija od 14-15 metara i 5-6 tona i naprosto je nevjerojatno da je letjelo tako dugo neprimjećeno.

SA
SarumanovBrat
13:32 11.03.2022.

Nego imal šta u blooma?