– Trebala bih svojoj djeci reći da ne uče radi ocjena, nego kako bi naučila učiti i razmišljati svojom glavom – kaže Zagrepčanka Jasmina Zeljak, majka kćeri koja pohađa sedmi i sina koji ide u osmi razred osnovne škole. Oboje su odlikaši, a ona se nada da će tako i ostati jer o ocjenama u završnim razredima ovisi hoće li upisati željenu srednju školu.
– Nikad ih nisam prisiljavala da dobivaju petice niti se ljutila ako bi se zalomila slabija ocjena, ali ove sam im godine rekla: – Djeco, o ocjenama vam možda ovisi životni put – dodaje J. Zeljak.
Utrka za peticama sve je žešća, pogotovo za osnovce koji se žele upisati u gimnaziju. Hoće li osnovne škole producirati još više odlikaša? Jesu li odlikaši doista odlikaši ili su te ocjene isforsirane snižavanjem kriterija ili pritiskom na nastavnike? Profesorica kemije i biologije u zagrebačkoj Osnovnoj školi "Dr. Ante Starčević" Snježana Zdilar priznaje da ima velikih pritisaka.
– Učenici koji žele četiri ili pet pobrinut će se da odgovaraju, dok poklonjene dvojke žele odgojno zapuštena djeca čiji roditelji ne dolaze u školu cijelu godinu. Kad dijete ima pet zaključenih jedinica, roditelji stižu u školu bijesni, prijete, plaču, mole i to je strašno – kaže profesorica Zdilar te nastavlja:
– Petice su najmanji problem. Pogotovo petice iz obrazovnih predmeta kao što su hrvatski jezik, matematika ili, na primjer, kemija i biologija. U pravilu učenici koji imaju odličan iz hrvatskog, matematike, kemije i biologije i te kako zaslužuju odličan uspjeh. Opći uspjeh na kraju školske godine druga je priča. Mnogi prolaze razred s odličnim zbog lakše zarađenih petica iz odgojnih predmeta; tjelesnog, glazbenog, likovnog...
S. Zdilar podržava stoga prijedlog Ministarstva obrazovanja da se na kraju osnovne, kao i na kraju srednje škole, uvede državna "mala" matura. – Time što bi svi svršeni osnovci polagali iste testove objektivno bi se vrednovalo njihovo znanje. Petica iz neke male sredine, u kojoj ju je najčešće lakše steći, više ne bi vrijedila jednako kao u nekoj strožoj osnovnoj školi – kaže ona. "Mala" matura vjerojatno bi smanjila broj odlikaša, a time i pritisak pri upisu, ali valja pričekati rezultate prve "velike" mature.
Ravnatelj zagrebačke V. gimnazije Petar Mladinić ne dvoji da su petice većine osmaša zaslužene, ali pita: – Zašto svi moraju imati pet iz svega? To nije prirodan zahtjev. Imam genijalca iz matematike. Što će njemu petice iz drugih predmeta? Da sam gledao na njegov opći uspjeh, on danas ne bi ni bio učenik prirodoslovne gimnazije, gdje mu je mjesto.
Mladinić misli da je naš sustav ocjenjivanja i procjenjivanja učenika previše formalan pa predlaže da se upis u srednje škole, umjesto isključivo na ocjenama, ubuduće temelji – slično kao na Zapadu – i na učeničkom portfoliju koji bi sadržavao đačke radove i zapažanja nastavnika iz ranijeg školovanja.
Njegovo razmišljanje ne dijeli kolegica iz osnovne škole. Kod nas je običaj, upozorava ona, gurati ružne stvari pod tepih pa bi takvi, uljepšani portfoliji vrlo brzo izgubili smisao.
>>I učenici koji nemaju svjedodžbe mogu se prijaviti u srednje škole
hehehehehehe pricala nam je makedonka jednom da je tamo mala matura sa 4 razreda skole, hehehehehe kod nas za istu trebaju 8 hehehehehe