Mala matura: Srbija je uvodi, Fuchs razmišlja

Prvi put ove godine 5000 učenika osmih razreda polagat će nacionalni ispit iz matematike. Ispit će se provesti od 16. do 20. svibnja, a datum polaganja birale su same škole.

– Učenike smo izabrali prema broju osmaša u školi i županiji, prema njihovu uspjehu kako bismo dobili reprezentativni uzorak. Testovi nisu isti za sve – kaže ravnatelj Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Goran Sirovatka.

Prema njegovim riječima, postoji nekoliko različitih varijanti testova kojima je obuhvaćen cjelokupan sadržaj matematike koji se radi u osnovnoj školi. Rezultati testova bit će poznati do kraja godine, a cilj im je prvenstveno poboljšati podučavanje matematike i detektirati slabe točke programa tog predmeta.

Nagodinu i hrvatski jezik
Sljedeće godine osmaši će polagati i test iz hrvatskog jezika, a postoji mogućnost da se ti testovi prošire na strane jezike, a u budućnosti možda i na ostale predmete.

Riječ je o projektu koji će potrajati, prema sadašnjem planu, najmanje četiri sljedeće godine. Što će biti nakon toga i u što nacionalni ispiti ili testovi mogu prerasti, nitko od prosvjetnih vlasti ne želi decidirano kazati. No, mnogi u uvođenju nacionalnih ispita za osmaše vide uvertiru u uvođenje male mature, za koju se zalagao i najavljivao njezino uvođenje bivši ministar obrazovanja Dragan Primorac.

Aktualni ministar Radovan Fuchs kaže da ideja o maloj maturi postoji i da se projekt može razraditi.

– Stručnjaci se još uvijek lome treba li djecu u tom uzrastu izlagati dodatnom stresu. Tehnički i organizacijski, uz određeno informatičko pojačanje, sustav obrazovanja ga je u stanju bez problema organizacijski i tehnički provesti. To se može razraditi, ali prilikom donošenja konačne odluke poštovalo bi se stajalište struke – kaže ministar Fuchs u čijem se mandatu o tome, budući da smo u izbornoj godini, sigurno neće odlučivati.

I Sirovatka tvrdi da je Nacionalni centar u stanju provesti malu maturu, ali da je oni neće predlagati niti se zalagati za njezino uvođenje.

Poboljšanje kvalitete
Malu maturu, nakon završetka osnovne škole, ove godine prvi će put polagati i osmaši susjedne nam Srbije, čije je obrazovno naslijeđe iz zajedničke nam bivše države vrlo slično našem. Rezultati postignuti na tom ispitu bit će im kriterij za upis u srednje škole. Jedan oblik male mature postoji i u Nizozemskoj, međutim, prema Sirovatkinim riječima, služi kao podloga za rano usmjeravanje učenika za nastavak obrazovanja. Nije obvezna, već je samo preporuka roditeljima u čemu bi njihovo dijete postiglo najbolje rezultate. Sirovatka drži da mala matura sama za sebe nema svrhu ako prethodno nisu definirani ciljevi obrazovanja.

– Želja nam je poboljšati kvalitetu osnovnih škola, a ne uvesti malu maturu kao svojevrsni razredbeni ispit za srednju školu. Počinjemo od matematike, koja se pokazala kao predmet u kojem učenici postižu prilično loše rezultate i iz koje trećina srednjoškolaca imao ocjenu dovoljan – tumači Sirovatka.

Ni ravnatelji srednjih škola, koji često prigovaraju da im iz osnovnih dolaze superodlikaši bez odgovarajućeg znanja, nisu pristaše uvođenja male mature. No slažu se u tome da bi kriterije i pravila upisa u srednje škole ipak trebalo promijeniti. No, česte prigovore roditelja i gužve u najelitnijim hrvatskim gimnazijama, a takvih je prema njihovoj procjeni samo desetak u Hrvatskoj, ne smatraju argumentom zbog kojeg bi to trebalo napraviti.

– Svi se osmaši mogu, ako to žele, upisati u neku od srednjih škola jer u pravilu ima nekoliko tisuća mjesta više od broja učenika. Svi koji žele u gimnaziju na kraju je i upišu, možda ne onu koju su željeli, ali neku drugu sigurno – tvrdi Sirovatka.

Ravnatelj zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić ne može se opredijeliti za ili protiv uvođenja male mature. Ipak kaže: “Treba učiti na tuđim pogreškama, a činjenica je da je gotovo cijeli svijet odustao od male mature.”