Malčić četiri puta pisao Kalmeti, odgovora nema

Nije li predmet hitan, na Općinskome sudu u Zagrebu može vam se dogoditi da prvo ročište u nekoj parnici ne bude sazvano dvije i pol godine od podnošenja tužbe! Jedan je to od slučajeva kojima su se lani bavili pučki pravobranitelj Jurica Malčić i njegovi suradnici. Pučkom pravobranitelju, kao posljednjem utočištu, u godini se obrate tisuće ljudi, u danu zove od 20 do 30 ljudi, a u radu je lani bilo oko 2500 predmeta iz različitih područja. Nekima od njih pravobranitelj uspije pomoći, negdje treba malo više inzistirati, no pojedini se problemi uredno  ponavljaju iz godine u godinu, o njima pučki pravobranitelj izvještava i upozorava, a pomaka – nema.

Ubrzanje postupaka
Među takvima je svakako sporost hrvatske državne uprave, pa se njome nedavno bavio i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, ocijenivši da u Hrvatskoj nema učinkovita pravnog sredstva za ubrzanje upravnih postupaka! Takva pljuska iz Europe pojačana je i ocjenom da nema ni jamstva da nečiji postupak neće trajati kao u filmu “Beskrajni dan”, tako što se rješenja poništavaju i vraćaju na ponovni postupak. Malčić je već dva puta u svom izvještaju upozoravao kako upravni postupci traju predugo, osobito u mirovinama, stambenim  i imovinsko-pravnim predmetima, u obnovi i graditeljstvu.

– Ne može netko biti dobar ministar ako u njegovu resoru upravni postupak traje nekoliko godina – ističe Malčić i dodaje kako će biti dobro ako Europski sud i EU prisile vlast da učine nešto na korist građana, ali nije dobro da to uvijek mora biti izvanjska prisila. No načelo o dobroj i prijateljskoj upravi daleko je još od Hrvatske.

 Četiri je puta pučki pravobranitelj pisao ministru Božidaru Kalmeti, zbog brojnih pritužbi na povrat  privremeno oduzete imovine, stambeno zbrinjavanje, obnovu kuća... Malčić je tražio sastanak, no već godinu dana odgovora od Kalmete – nema. Možda reakcija stigne sada, kad i Europa ozbiljno upozorava na iste probleme zbog kojih Malčić uzalud piše. Riječ je uglavnom o povratnicima srpske nacionalnosti, koji traže svoje kuće natrag ili su imali stanarsko pravo, pa ih sad valja nekako zbrinuti. Kad je riječ o obnovi, tu ima i Hrvata, a i gotovo 15 tisuća žalbi koje obrađuje samo četvero zaposlenih u Uredu za obnovu! Da rade i noću, žalbe moraju čekati godinama...

Poseban su problem lokalne komisije za procjenu šteta, koje rade kojekako, a u Ličko-senjskoj županiji dvije godine komisije nije ni bilo... Na zadarskome području obnova kuće zbog koje se Z. W. obratila pučkom pravobranitelju nije riješena punih 12 godina! Zahtjev za obnovom podnesen je 1995. godine, rješenje doneseno nakon osam godina, na to se Z. W. žalila, no do danas predmet nije riješen.

Bespravni i opasni
Kako besplatno do vikendice? To je pitanje zagrebačka obitelj riješila useljavanjem u kuću Srba u Karinu, ondje  dolaze ljeti, koriste se i, zlu ne trebalo, stanom u Benkovcu, a Regionalni ured za prognanike u Kninu vlasnicima objašnjava da su ljudi koji se bespravno koriste kućom – opasni! Neka se obrate Upravi u Zagrebu, savjetovano je bračnom paru D., vlasnicima kuće, no Zagreb se proglasio nemjerodavnim... Malčić zasad uzalud tvrdi kako je ovdje riječ o višestruku kršenju propisa, zbog kojih vlasnici već osam godina čekaju povrat svoje kuće.

Slabo napreduje i povrat imovine oduzete za socijalizma, a na postavljene upite Ministarstvo pravosuđa redovito kasni s odgovorima. Žalbe se rješavaju godinama, pa za ilustraciju može poslužiti primjer Vukovaraca koji su zahtjev podnijeli 1997. godine, nakon sedam godina dobili odbijenicu na koju su se žalili, no konačne odluke _ još nema... U Malom Lošinju, pak, bivša vlasnica čeka odluku o svojoj žalbi od 2001. godine, a tek nakon intervencije pučkoga pravobranitelja riješena je 2006. godine... Ministarstvo pravosuđa, ocjenjuje Malčić, ignorira instituciju pučkoga pravobranitelja. Valja reći i da o tome odlučuje Boris Koketi, pomoćnik ministrice pravosuđa, koji je ovih dana bio kandidat za Ustavni sud...

Žale se investitori
Nešto je manje tužbi zbog graditeljstva, no sad se uglavnom žale sami investitori. Tako je Lj. T. iz Velike Gorice dobila pravomoćne dozvole, sagradila kuću, no urbanistička inspekcija pokrenula je postupak za poništenjem lokacijske dozvole! Velikogoričanka se našla u bezizlaznoj situaciji, pučki se pravobranitelj umiješao, no državna uprava i dalje zahtijeva da LJ. T. ponovno traži građevinsku dozvolu!

U Hrvatskoj ima 2660 roditelja koji imaju djecu s težim smetnjama u razvoju, pa im država odobrava rad s polovicom radnog vremena i za tu polovicu daje naknadu plaće. Ali, pritužila se 2004. godine jedna korisnica tog prava – polovica plaće od države manja je nego ona u poslodavca, iako bi morale biti jednake. Sve je ispitano, naknada je doista manja točno za iznos poreza i doprinosa, ali oni se – ne naplaćuju! Kako to, ostala je tajna. Malčić je tražio promjenu pravilnika, no odgovora na to od potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor nema, pa je majci djeteta savjetovao da pravo potraži na – sudu...  

 Sudovi su, pak, posebna priča, jer tu pučki pravobranitelj nije mjerodavan, iako je nekoliko puta to tražio, a ocjenjuje i da nadzor koji provodi Ministarstvo pravosuđa nije dovoljan. Vrhovni sud, otkako mu je na čelu Branko Hrvatin, ipak istjeruje najstarije predmete na svjetlo sudnice. Malčić ističe kako na osnovi žalbi građana nije pokrenut ni jedan stegovni postupak protiv sudaca, a ministarstvo ne rješava ni  crne točke hrvatskoga sudstva: najopterećenije sudove u Zagrebu i Splitu, pitanje Upravnog suda, ne osigurava se dovoljan broj sudaca i sudskih savjetnika...