Dok se očekuje da bi se prva varijanta budućeg izbornog zakona mogla naći pred zastupnicima već na listopadskoj sjednici, u malim političkim strankama ne skrivaju bojazan koju je izazvala kuloarska informacija da je o novim izbornim pravilima već postignut "povijesni" dogovor između SDP-a, HDZ-a i HSS-a. Te su se stranke, upozoravaju u malim strankama, usuglasile o ideji da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica u kojoj bi se razmjernim sustavom sa stranačkih lista izabralo između 100 i 120 zastupnika, dok bi se još 20 zastupnika izabralo u izravnom nadmetanju u 20 izbornih jedinica. "U slučaju da Sabor izglasuje takav izborni zakon, u sljedećem bi sazivu sjedili zastupnici tih triju stranaka i možda tu i tamo koji zastupnik neke druge stranke koji bi uspio pobijediti protukandidate u svojoj izbornoj jedinici", kazala je jedna ugledna oporbena političarka.
Preživjeli bi samo veliki
Sažimanje cijele Hrvatske u jednu izbornu jedinicu mogu preživjeti samo veliki. U političkim se krugovima može čuti da čak i Tomčićev HSS teško može proći bez "vanjske" potpore, pa se u tome pronalazi i objašnjenje zasad još kuloarskog "velikog dogovora". Jedino HDZ-u i SDP-u jedna izborna jedinica ne bi predstavljala nepremostivu prepreku. Sadašnje parlamentarne stranke poput DC-a, HSLS-a, LS-a, HNS-a, IDS-a, HSP-a vjerojatno bi za dulje vrijeme bile izbačene iz igre i postojale bi tek na lokalnoj razini.
U optjecaju je, inače, nekoliko verzija prijedloga izbornog zakona, o kojemu, kao što se vidi, uvelike ovisi budućnost političke scene. Mato Arlović, potpredsjednik SDP-a i šef saborske većine, potvrdio je da su razgovori šefova parlamentarnih stranaka o tome počeli. Zasad se načelno zna da se neke manje stranke zauzimaju za model sa što više izbornih jedinica i većinski sustav, jer se nadaju da bi na taj način mogle dobiti barem jednog zastupnika. Oni realniji pristali bi na podjelu zemlje na pet, šest izbornih okruga i razmjerni sustav. HDZ-ov prijedlog vrti se oko ideje o jednoj izbornoj jedinici, proporcionalnom sustavu i zadržavanju liste za dijasporu. Arlović se šali i kaže kako u svojoj ladici već ima prijedloge svih stranaka i svoja tri, ali ozbiljno dodaje kako bi izborni zakon u sljedećoj političkoj fazi trebao utjecati na profiliranje scene, jer je apsurdno da zemlja sa 4,5 milijuna stanovnika ima više od 80 stranaka, te da joj parlament u ovom trenutku ima 12 zastupničkih klubova.
Novi sastav odbora
Vjerojatno u listopadu doći će i do preslagivanja u parlamentarnim odborima, što je posljedica izlaska HSLS-a iz vladajuće koalicije, odcjepljenja dijela njihovih zastupnika koji osnivaju novu stranku Libru, te odcjepljenja Ivića Pašalića i njegovih pristaša od HDZ-a. Novorođene stranke odmah će imati parlamentarni status, te im valja osigurati mjesta u odborima. HSLS će se kao oporbena stranka povući s predsjedničkih pozicija u važnim odborima za financije i državni proračun, te za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Iako je najjača stranka koalicije, SDP vrlo vjerojatno neće preuzeti šefovanje ni u jednom od njih. Arlović objašnjava da se SDP nastoji držati načela da nemaju predsjednike saborskog odbora u resorima gdje su esdepeovci ministri, a financije, obranu i unutarnje poslove vode ministri iz SDP-a. Stoga je vjerojatno da će SDP preuzeti predsjedanje Odborom za obrazovanje, znanost i kulturu, gdje resornog ministra i potpredsjednika Vlade ima HSS. Spomenuta dva odbora, pak, bit će podijeljena između HSS-a i Libre.
HSLS će, pak, svoju poziciju u odborima morati dogovoriti unutar oporbene kvote, što znači da će o eventualnim predsjedničkim i potpredsjedničkim mjestima za svoje ljude morati postići dogovor s HDZ-om, DC-om, HSP-om... Razgovor predstavnika klubova o toj temi jučer je prekinut u nategnutoj atmosferi, jer su se verbalno dohvatili HSLS-ov Željko Glavan i Mato Arlović oko toga koliko zastupnika HSLS ima u Saboru. Glavan licitira s njih 15, a Arlović smatra da će ih biti manje jer postoji mogućnost da k Libri prijeđu još neki iz HSLS-a koji su ljetos potpisali potporu Račanovoj Vladi, ali nisu otišli iz stranke.
Mladenka Šarić