DOUŠNICI STASIJA

'Mali DDR' u ujedinjenoj Njemačkoj

Foto: Ralf Hirschberger/DPA/PIXSELL
'Mali DDR' u ujedinjenoj Njemačkoj
28.03.2014.
u 10:48
Pretpostavlja se da u njemačkim javnim službama još radi preko 17.000 nekadašnjih doušnika tajne službe DDR-a, Stasija
Pogledaj originalni članak

Manfred Stolpe (na slici lijevo) ostat će zapamćen kao njemački ministar za promet s početka drugog tisućljeća koji je "zabrljao" uvođenje elektroničke cestarine za kamione i kao jedan od popularnijih političara 1990-ih. Ali i kao dugogodišnji premijer savezne pokrajine Brandenburga kojega se optužuje da je špijunirao za Stasi, piše Deutsche Welle.

Za mnoge u Njemačkoj Stolpe i Brandenburg simbol su nedostatka političke volje da se do kraja rasvijetli prošlost istoka zemlje koji je 1990. postao dijelom (ponovno) ujedinjene Njemačke. U dokumentu kojim je reguliran čin ujedinjenja (Einigungsgesetz) teoretski stoji da se svi zaposlenici javnih službi u istočnoj Njemačkoj moraju "provjeriti", odnosno da njihova prošlost mora biti istražena kako bi se spriječilo da doušnici koji su radili za Stasi rade u organima vlasti "nove" Njemačke.

U istom dokumentu formulirano je i da osobe koje su "hranile" tajnu policiju DDR-a informacijama kao službeni ili neslužbeni suradnici (Inofizielle Mitarbeiter, skraćeno IM) ako im se takva aktivnost dokaže, mogu biti smijenjeni s dužnosti koje obnašaju, odnosno da mogu biti otpušteni. Tako je pisalo na papiru.

U praksi je, međutim, svaka nova savezna pokrajina nastala na području bivše socijalističke države, s tom smjernicom radila što je znala – i htjela. Brandenburg je izabrao svoj put. U toj njemačkoj pokrajini koja okružuje današnji glavni grad Berlin odlučili su se "nježno" obračunavati s prošlošću. Početkom 1990-ih je i brandenburški parlament formalno odradio zadanu domaću zadaću kojom su se trebale ukloniti mračne sjene komunističke prošlosti: osnovana je komisija za ispitivanje podobnosti parlamentaraca u novoj Njemačkoj.

Ali i ona je, u duhu koji je vladao u Brandenburgu, bila spremnija zažmiriti na grijehe iz prošlosti. Shodno tome je i rezultat njezina rada bio "skromniji" nego što je to bio slučaj u drugim pokrajinama nekadašnjeg DDR-a. Na koncu su samo dva zastupnika morala dati ostavku zbog svoje povezanosti sa Stasijem.

Kada je 1992. javnosti omogućen uvid u dosjee Stasija, u medijima se počelo pisati kako je i popularni premijer Brandenburga, u međuvremenu član Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) Manfred Stolpe, imao konspirativne kontakte s tajnom službom DDR-a. To, međutim, nitko nije želio čuti. Građani Brandenburga ponajmanje. Gotovo bez iznimke su se solidarizirali sa svojim premijerom poručujući: "Neće nama revanšisti iz Münchena govoriti tko će nam biti premijer".

Cijeli članak možete pročitati na stranicama Deutsche Wellea.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

NE
Nepobjedivi
11:00 28.03.2014.

Neugodno me iznenađuje novi grafički izgled komentara. Prvo, zaprepašćujuće je da softwerski više nemate podršku razdvajanja odlomaka. Malo veći komentari izgledaju kao vreća krumpira i djelo polupismenih autora. Drugo, odgovore na komentare sakrivate, što ne radi nitko na svijeta. Ako već ne želite automatsko pokazivanje svih komentara, barem pokažite, recimo, prva tri, a ostale sakrijte iza oznake "Više", kao što se često radi i u Hrvatskoj i drugdje u svijetu.

PO
portugisac
12:12 28.03.2014.

Neznam šta bi se tu moglo komentirati. Sve bivše zemlje Waršavskoga pakta napravile su lustraciju. Znači li to da bi se mi morali držati Brandenburga i "naše stazije" na isti način riješiti. Ne vidim drugi smisao ovoga članka osim da netko hoće zaštititi udbaše.

GU
gustirna
17:13 28.03.2014.

bar da je u hrvatskoj kao u tom stasi blandenburgu.oni su bar poneke kaznili.kod nas vladaju, ako ne direktno onda preko svoje djece,novoudbasa i ljubitelja udbe..