Daljnja ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta i modernizaciju pogona te jačanje pozicije u regiji koje je zamah započeo u svibnju ove godine stjecanjem vlasništva nad 40% slovenskih Celjskih mesnina, samo su neki od planova Grupe Pivac na čelu s Nevenom Pivcem, koja s tvrtkama u portfelju, prema podacima Fine, čini najveću prehrambenu kompaniju u regiji.
Kraš nije na prodaju
Prehrambene tvrtke iz sustava Pivac lani su, naime, ostvarile čak 888,6 milijuna eura ukupnih prihoda i 30 milijuna eura neto dobiti, čemu je najviše pridonijela matična tvrtka Mesna industrija Braća Pivac s 334,3 milijuna eura prihoda i 9,3 milijuna eura profita. PPK Karlovac imao je 289,1 mil. eura prihoda i 12,9 mil. eura dobiti, a čakovečka MI Vajda 98 mil. eura prometa i 2,1 milijun eura profita. Kraš u većinskom vlasništvu Braće Pivac ostvario je 167 mil. eura te 5,8 mil. dobiti (imaju i manji, ali važan udio u Podravci), a tu je još i vrgorački Sol Tourism sa 6,3 mil. eura prihoda i milijun eura dobiti.
No sam spomen imena Pivac je sinonim za obiteljski mesni biznis koji je još 50-ih godina prošlog stoljeća pokrenuo Nevenov djed Ante iz podbiokovskih Zavojana koji je počeo kupovati stoku po selima, klati je i odmah prodavati jer tada nije bilo hladnjaka u kojima bi se ono čuvalo, dok je tvrtka službeno osnovana 1990. Antin biznis nastavio je sin Milenko, potom i unuci Tonći, Ivica i Neven koji su od malih nogu pomagali u biznisu, a kasnije ravnopravno upravljali kompanijom. Kreće streloviti uzlet tvrtke kojoj je danas, nakon smrti Tonćija 2019., a lani i prerane smrti Ivice, na čelu uprave Neven Pivac. Od 2000-ih grupa se okreće i akvizicijama, među kojima je najviše iznenadilo preuzimanje Kraša. Spekuliralo se kako će brzo promijeniti vlasnika, no u nedavnom intervjuu Forbesu, Neven Pivac izjavio je kako ne razmišlja o prodaji. Kraš vidi kao jednu od najperspektivnijih proizvođačkih kompanija u koju i te kako vrijedi ulagati, naglasio je.
– U Grupi Pivac snažno smo usmjereni na kvalitetu proizvoda koju kontinuirano unapređujemo upravo zahvaljujući značajnim ulaganjima. Kvalitetu proizvoda potvrđuju i brojna priznanja među kojima se posebno ističu zlatne medalje za dalmatinski pršut, tradicionalnu delikatesu, zaštićenu oznakom zemljopisnog podrijetla na razini EU – kaže nam Neven Pivac, čelnik Uprave MI Braća Pivac, ističući kako se ponose proizvodnjom pršuta koja je prošle godine dosegla količinu od 280 tisuća komada, od čega je 60 tisuća komada certificiranih dalmatinskih pršuta.
Nakon što je sjedište kompanije iz Vrgorca preseljeno na novu lokaciju u gospodarskoj zoni Ravča, početkom ove godine u rad je pušten projekt Ravča 2, odnosno druga faza izgradnje pogona za preradu mesa i mesnih prerađevina. Novi pogon prostire se na više od 25 tisuća četvornih metara, a ukupna vrijednost investicije je više od 30 milijuna eura.
– Istovremeno, kontinuirano ulažemo u sve svoje sastavnice pa je u čakovečkoj Vajdi, putem koje organiziramo kooperaciju i otkup žive stoke, u tijeku rekonstrukcija proizvodnih pogona nakon uspješno završene nadogradnje strojarnice, izgradnje diskonta i smještajnih jedinica u vrijednosti većoj od pet milijuna eura. Kad je riječ o karlovačkoj mesnoj industriji PPK, u proširenje i modernizaciju tamošnjeg pogona u posljednjih deset godina investirali smo gotovo 60 milijuna eura, a ulaganja nastavljamo i ove godine.
Pustili smo u rad novi logističko-distributivni centar, nastavili s ulaganjem u farmu Šumbar, vozni park i proširenje market-mesnice u krugu tvornice. I u ovoj godini nastavljamo s modernizacijom strojeva i opreme te uskoro započinjemo i s izgradnjom nove plinsko-redukcijske stanice vrijedne milijun eura. Ukupna planirana vrijednost investicija u pogone PPK za ovu godinu iznosi gotovo 3 milijuna eura – ističe Neven Pivac te dodaje kako je, na tragu dosadašnjih ulaganja u projekte usmjerene na zaštitu okoliša, u proteklih nekoliko godina instalirano i više od 5 MW (megavata) fotonaponskih panela.
Stipendiranje budućih mesara
Očekuje se kako će sa spomenutim ulaganjima rasti i cjelokupno poslovanje Grupe, a osnažuje se i pozicija Pivca u regiji. U svibnju je u portfelj MI Braća Pivac dodan 40-postotni udio u Celjskim mesninama. Preuzimanje većinskog dijela trenutačno je u mirovanju jer se, kako neslužbeno doznajemo, provode pravne radnje nad prijašnjim vlasnicima, a po njihovu okončanju bit će potrebno odobrenje nadležnog regulatora kako bi se postupak kupoprodaje finiširao.
– Ova će nam sinergija omogućiti i snažnije pozicioniranje najcjenjenijih proizvoda obiju mesnih industrija, kao što je daljnje plasiranje kranjske kobasice na hrvatskom tržištu, gdje je ona iznimno cijenjena, ali i dalmatinskog pršuta u Sloveniji – kazao je tom prigodom Neven Pivac te napomenuo kako promišljeno sagledavaju tržišne prilike te planiraju daljnji razvoj poslovanja na širem području jugoistočne Europe. Pivac je, doznajemo, tamo već krenuo s ulaganjima, a u tijeku je i izgradnja novog pogona za preradu i proizvodnju mesnih proizvoda u susjednoj BiH vrijednog više od 10 milijuna eura.
PPK karlovačka mesna industrija u sastavu Grupe Pivac, s proizvodnim kapacitetom od 25.000 tona svježeg mesa i 10.000 tona prerađevina godišnje, koja, među ostalim, ima i najmoderniji pogon za proizvodnju čvaraka u EU, nedavno je dobila plaketu HGK Zlatna kuna za najuspješniju veliku tvrtku u Karlovačkoj županiji u 2023. Kvalificirani mesari deficitarni su na tržištu rada u Hrvatskoj, ali i u većini zemalja EU pa Grupa Pivac godinama radi i na stvaranju vlastitog stručnog kadra.
PPK i Vajda u školskoj godini 2024./2025. budućim kvalificiranim mesarima nude tako mjesečnu stipendiju u iznosu od 200 eura, plaćeni rad na praksi i trošak prijevoza, besplatni topli obrok za vrijeme prakse, besplatne udžbenike i druge pogodnosti. Velik naglasak u grupaciji stavljaju i na primarnu proizvodnju sirovine i samodostatnost u domaćem uzgoju pa imaju i vlastiti uzgoj junadi te kooperaciju s uzgajivačima junadi i svinja, prvenstveno na području Međimurja i Slavonije. Grupa Pivac zapošljava oko 2500 ljudi, ima 250 vlastitih maloprodajnih objekata i surađuje sa svim većim trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu te plasira proizvode u većini EU zemalja te na trećim tržištima.
VEZANI ČLANCI:
>>> FOTO Ovo je najmanji, najniži i najgušće naseljeni otok na Jadranu: Najviša nadmorska visina mu ne prelazi 1,25 metara
U Hrvatskoj mogu namještati, otimati tuđe, krasti. U EU za takva djela idu u zatvor. To što oni uvoze iz Poljske, Rumunjske i Moldavije je otpad kojeg se te zemlje moraju riješiti, a kod nas ih ove lopine nakon tretiranja reklamiraju kao normalne proizvode.