'Mamić' iz Širokog: Kako smo podigli klub od livade i poljskog wc-a

Široki Brijeg primjer je kako sportska društva, odnosno nogometni klubovi mogu funkcionirati. Još od osnutka zajedničke lige Bosne i Hercegovine Široki Brijeg, iz gradića od samo tridesetak tisuća stanovnika, jedini je koji je svake godine igrao u nekom od europskih natjecanja. Peterostruki prvak odigrao je 40-ak utakmica u Europskoj ligi i bivšem Kupu Uefe, a u kvalifikacijama za LP šest.

Široki je bio odskočna daska Stanku Bubalu, Mariju Bazini, Vladimiru Vasilju, Saši Papcu... Zlatan Mijo Jelić dugih je 19 godina alfa i omega širokobriješkog nogometa. Pitamo ga koja je tajna jednog od rijetkih stabilnih nogometnih klubova u regiji...

– Ma što ću vam ja pričati, tajna je u ljudima koji su sve ove godine uz mene...

Jelića bliski prijatelji oslovljavaju s "generale". Kaže da je u klubu cijeli život. U Širokom je prošao cijelu omladinsku selekciju, počeo nastupati za prvu momčad, no rat je upropastio njegov san da postane profesionalni nogometaš. Kao da je osjetio da sumnjamo u njegovu priču, od klinca u Zagrebellu zatražio je loptu i na travnjaku u cipelama demonstrirao oxford i štopanje loptom za vratom.

– Je l' mi sada vjeruješ da sam bio igrač! – uz smijeh je dobacio Jelić.

– Nikad ne bih imao vojnu karijeru da nije bilo rata. Nogomet je moja ljubav i nešto u čemu uživam. No, bez entuzijazma mojih suradnika, Široki Brijeg ne bi postojao – počeo je Jelić.

S ponosom će kazati da je današnji klub počeo stvarati od livade i poljskog WC-a. U projekciji stvaranja kluba uvijek je postojao jedan pravi uzor.

– Intimni uzor uvijek je bio Dinamo. Moj pokojni otac Gojko bio je jedan od Dinamovih povjerenika u Širokom Brijegu. A sa suradnicima sam obilazio i druge europske klubove poput Schalkea, Austrije Beč, Brondbyja, Midtjyllanda... Važno nam je bilo da klub ne egzistira jedno ili dva ljeta. U ozbiljan projekt izgradnje infrastrukture krenuli smo 1998. Napravili smo tri nove tribine. Riječ je o modernom stadionu sa svim sadržajima: apartmanima, restoranom, ambulantom, press-centrom, videonadzorom... Paralelno s izgradnjom stadiona počeli smo graditi kamp bez kojeg nije bila moguća kvalitetna omladinska škola. Naš kamp ima tri terena, također sa svim sadržajima, kao i s tribinom od 1500 sjedećih mjesta. Tu su tereni s umjetnom travom, fitness-centar, uredi za omladinsku školu... Također smo napravili nogometno, odbojkaško i košarkaško igralište. To smo napravili da djeca iz Hercegovine mogu koristiti te sadržaje. Vikendom je kamp otvoren da ga u rekreativne svrhe mogu koristiti i građani.

Jelić ima jednostavnu upravljačku politiku.

– U upravi kluba svi moraju osigurati određena sredstva. Svatko u skladu s mogućnostima i razinom odgovornosti. Jer, što će mi u klubu ljudi čija je funkcija samo fiktivna. Od 1990. su isti ljudi u klubu. Riječ je o širokobriješkim tvrtkama Mepas, A3, Kamir, Suton, Primorka, Miškić Bus, Interpress, Sjemenarna, Namex, MCI, Starsport te Croatiji osiguranju i UniCreditu... Široki Brijeg nije samo klub tog grada, to je klub svih Hrvata u BiH. Sponzorira nas pedesetak tvrtki. Tako imamo godišnji proračun od oko 1,5 milijuna eura. U zadnjih deset godina uložili smo 8 milijuna eura. Sve smo izgradili klupskim novcem, kreditima, prodajom igrača i izlascima u Europu. Plaće igrača kreću se od tisuću do tri tisuće eura neto plus premije, stan i hrana.

A ostali klubovi u bh. ligi?

– Ulaskom Malezijca Tana u Sarajevo stvari su se promijenile. Njima samo Turkish Airlines daje 500.000 eura godišnje. Bilo je klubova koji su plaćali i više od nas, no sve je to kratko trajalo. Široki već 15 godina jedini drži konstantu.

Kada govori o počecima, Jelić ističe:

– Svakako nismo mislili da ćemo stvoriti najstabilniji klub u BiH i jedan od najstabilnijih u regiji. Temelje smo udarili početkom devedesetih kad je klub preuzeo širokobriješki poduzetnik Tonko Ivanković. Tada se zvao Mladost Dubin. Nakon njega predsjednik kluba postao je Marin Gilja koji je klub također podigao na višu razinu. Ja sam klub preuzeo 1996. kad smo krenuli s izgradnjom infrastrukture.

Zašto je Široki Brijeg uspio, a neke veće sredine u BiH nisu?

– Uspjeli smo jer smo stalno trošili onoliko koliko smo imali. Nikada nismo probijali limite. Nikada nismo igračima i zaposlenicima obećavali novac koji ne bismo mogli isplatiti. Nama u cijeloj priči nije primaran bio sportski rezultat. Jer da nam je to bilo najvažnije, mogli smo ostvariti i puno bolje rezultate. No, tada sigurno ne bismo imali sve što sada imamo. Nama je cilj odgajati djecu. Što ih više imamo na igralištu, imat ćemo ih manje u komunama za odvikavanje od alkohola, droge, kocke... Po tom pitanju aktivno surađujemo s našim franjevcima. U Široki Brijeg dovodimo djecu iz cijele BiH. Jasno nam je da većina njih neće postati profesionalni nogometaši, ali nama je važno da postanu formirane osobe i da ih usmjeravamo na konstruktivne i pozitivne životne vrijednosti.

Većinu igrača za prvu momčad Široki crpi iz vlastitog pogona.

– U prvoj momčadi imamo više od 70% igrača poniklih iz naše omladinske škole, uz samo četiri stranca, dva Brazilca i dva Hrvata. Široki Brijeg član je Europske udruge profesionalnih klubova. Na čelu te institucije je Karl-Heinz Rummenigge. Zahvaljujući velikom broju igrača koji su za našu seniorsku momčad ponikli iz naše škole, Široki je postao član Europske komisije za omladinski nogomet. Na čelu tog tijela je proslavljeni nizozemski vratar Edwin van der Saar, a članovi komisije su Ajax, Schalke, Man. United, Inter, CSKA, Dinamo Kijev, Athletic Bilbao, Valencia, Sporting Lisabon... Veliko je priznanje sjediti uz tako slavne klubove.

Ispričao nam je Jelić zgodnu anegdotu s jednog sastanka.

– Pričao sam s ljudima iz jednog od klubova i pitao me kako uspijevamo svake godine izboriti Europu. I krenem govoriti da je Široki mjesto s oko 30.000 stanovnika, a on me prekine i kaže: "Ma, nisam vas pitao koliki vam je kapacitet stadiona..."

Može li Široki u bližoj perspektivi stvarati igrače za ozbiljno europsko tržište?

– Mi smo napravili pravi potez kada smo potpisali suradnju s Dinamom. Zdravko Mamić bio je jedan od inicijatora te suradnje. Dinamo pomaže financiranje naše omladinske škole i ima pravo prvokupa. Mirko Marić jedan je od talenata. No, bit će ih sigurno još i za hrvatsku reprezentaciju. Dinamo sigurno manje u toj priči profitira od nas. U sljedećem razdoblju planiramo još više ulagati u omladinsku školu u vidu stručnih kadrova. Kvalitetnijim radom postat ćemo konkurentniji. Surađujemo s klubovima iz cijele BiH, potpisujemo ugovore o suradnji s desetak nogometnih škola kako bismo na ozbiljniji način eksploatirali tržište. Naravno, cilj je i pomoći tim klubovima.

O odnosu s Mamićem Jelić kaže:

– Mi smo veliki prijatelji. On je dobra duša, čovjek velikog srca i ne gleda isključivo svoj interes. Neki pričaju o njegovu utjecaju u hrvatskom nogometu. No, on je to stekao svojim radom. Nemojte sada da se ovo krivo interpretira. Ja sam navijač Dinama, ali poštujem i cijenim Hajduk kao veliku instituciju i s njima imamo odličan odnos. Kao i s Rijekom koja je također već sada jedan od najboljih klubova u regiji.

Stadion na Pecari prima 6.500 gledatelja. Na njemu se mogu igrati utakmice pretkola Europske lige, no ne i one u skupinama. Stoga postoji ideja o izgradnji stadiona na drugoj lokaciji. Je li liga 16 prevelika za BiH?

– Sigurno. Većina klubova ne zadovoljava kriterije i sada se razmišlja o smanjenju na 12 klubova, a optimalno bi bilo 10.

Gdje bi Široki bio kad bi se natjecao s klubovima u HNL-u?

– Da igramo u HNL-u, bili bismo još bolji jer bismo imali veći proračun, a samim tim mogli bismo kupiti i bolje igrače. Borili bismo se za poziciju od 3. do 6. mjesta u HNL-u.

Kakav je odnos Širokog i Nogometnog saveza BiH?

– Respektiraju nas. Mi redovito prvi dobivamo licencije za natjecanja. No, trebao bi taj odnos biti i bolji. Problem sporta u BiH potpuno je ignoriranje lokalnih zajednica kada govorimo o ulaganju. Više bismo trebali ulagati u infrastrukturu i omladinske škole. Ne trebaju financirati profesionalne momčadi jer to je stvar uprave i njihove sposobnosti. Uz Makedoniju i Crnu Goru, BiH je država koja najmanje ulaže u sport u Europi.

Što je s problemom navijača u BiH?

– Široki sa svojim navijačima sjajno surađuje. Naši Škripari mogu biti primjer svima u BiH. Većina navijača iz manjih klubova nije sklona incidentima. Veći klubovi su problem. I u BiH i u Hrvatskoj postoje skupine s kojima bi se trebale pozabaviti državne institucije.

Osvrnuo se i na nedavni incident kad je napadnut Niko Kovač.

– To nije problem HNS-a, već države. Stanje u sportu odraz je stanja u društvu. Nema potrebe da se dolijeva ulje na vatru i potencira sukob sjevera i juga jer on ne postoji. Domovinski rat pokazao je da su Hrvati uvijek bili zajedno kada im je bio ugrožen opstanak. Postoje neki koji to potenciraju iz vlastitih pobuda. To je nekorektno. Takvim potenciranjem kriju nerad i nestručnost.

Je li realan projekt regionalne lige?

– Nije, posebno u tako teškoj ekonomskoj situaciji. Drugo su dvoranski sportovi. Teško je osigurati derbi jednog naroda, a ne pet naroda. Mi u BiH već igramo regionalnu ligu. Klubovi u Hrvatskoj moraju se posvetiti drugim stvarima. Njihov je problem što su klubovi trošili više nego što su imali. Važna je dugoročna stabilnost kluba, a ne težnja za rezultatom po svaku cijenu. U tom su slučaju problemi neminovnost. Naši klubovi potpisivali su visoke ugovore s igračima na četiri godine, a imali su osiguran proračun za godinu dana. Nema logike. Svaki klub koji ima više ljudi u upravi bit će stabilniji. Kod mene se zna koliko svaki član uprave i skupštine mora osigurati novca. Meni ne trebaju demagozi, već oni koji će pridonositi klubu.

Ali zagolicalo bi vas da Široki igra u ligi s bivšom velikom četvorkom?

– Ma bile bi to velike utakmice, no o okršajima s tim protivnicima treba se zadovoljiti na razini već postojećih europskih natjecanja.

Postoje signali iz Uefe da bi Hrvatska, Srbija i BiH u bližoj perspektivi mogle biti izbačene iz euro-natjecanja?

– To bi bila tragedija i sumrak svega. Bojim se i pomisliti na takav scenarij koji bi se odrazio i na cjelokupnu društvenu situaciju...

Za kraj, doveli ste za trenera legendarnog Blaža Sliškovića.

– Nakon nekoliko lošijih rezultata s dosadašnjim šefom stručnog stožera Slavenom Musom dogovoren je sporazumni raskid ugovora. Zahvaljujemo Slavenu Musi na svemu učinjenom u protekle nešto više od dvije i pol godine kao šefu struke, a posebice na osvojenom Kupu BiH 2013.. S novim trenerom očekujemo da ćemo zadržati prvo mjesto... – kaže Jelić.

>>Blaž Slišković preuzima Široki Brijeg i nastavlja borbu za dvostruku krunu