Mamutska Friščićeva elektrana - gradi se, a svi su protiv

Prošlog tjedna nakon višemjesečnih najava prvu sjednicu održalo je Vladino međuresorno povjerenstvo za poboljšanje poslovne klime i poticanje investicija, a prvi projekt čija bi realizacija trebala biti ubrzana pomoću tog Vladina tijela jedna je od najkontroverznijih energetskih investicija pokrenutih u Hrvatskoj posljednjih godina. Riječ je o termoelektrani na drvnu biomasu u Koprivničkom Ivancu – rodnom selu bivšeg šefa HSS-a i potpredsjednika Sabora Josipa Friščića – po kojem je u javnosti projekt i dobio kolokvijalni naziv “Friščićeva elektrana”. No, taj naziv nije se temeljio samo na lokaciji elektrane nego i na činjenici da je tvrtka E-Two Energy, koja elektranu želi graditi, bila u suvlasništvu Borislava Hrleca, lokalnog tajkuna i navodnog financijera HSS-a. Hrlec, u partnerstvu s njemačkim investitorima, u Friščićevu rodnom selu zamislio je izgraditi mamutsku termoelektranu na drvnu biomasu snage 20 megavata.

Prosvjedi prate projekt

Riječ je o golemom postrojenju, otprilike 20 puta većem od trenutačno najveće elektrane tog tipa u Hrvatskoj – smještene u okolici Udbine. No, iako je riječ o investiciji vrijednoj 70-tak milijuna eura, uz koju bi bilo otvoreno na desetke radnih mjesta, rijetki su oni koji nisu prosvjedovali protiv njezine gradnje. Protiv “Friščićeve elektrane” posljednjih godina bunili su se lokalni stanovnici, koprivničke gradske vlasti, tamošnje komunalno poduzeće, a najglasnije od svih moćna Podravka, koja u neposrednoj blizini elektrane ima tvornicu dječje hrane i čiji su stručnjaci procjenjivali kako bi otpadne pare od elektrane mogle ugroziti higijenu proizvodnje u toj tvornici. Ipak, uz potporu Friščića, HSS-ova župana Darka Korena i čelnika općine projekt je išao dalje, a neosporno važnu ulogu odigrao je i bivši šef Hrvatskih šuma Darko Vuletić, s obzirom na to da je E-Two Energy i prije nego što je imao zemljište za gradnju elektrane imao potpisan ugovor o opskrbi drvetom – ključni dokument za realizaciju takvog projekta. A zemljište, pak, nekoć je bilo državno, da bi 2010. bilo darovano općini Koprivnički Ivanec za potrebe stvaranje gospodarske zone.

Općina ga je prodala Hrlecu. Unatoč brojnim protivnicima, projekt je napredovao, da bi sredinom 2011. u još neobjašnjenim okolnostima Hrlec napustio tvrtku. Iako su mediji izvještavali kako je došlo do se rastanka zbog toga što su njegovi njemački partneri otkrili velike malverzacije u tvrtki, sam Hrlec tvrdio je da se povukao nakon što je pretrpio infarkt. Bilo kako bilo, krajem te godine HSS i Friščić sišli su s vlasti, a Vladu je formirao SDP, čiji je koprivnički gradonačelnik Zvonimir Mršić dugo bio jedan od najglasnijih protivnika projekta.

Da stvar bude gora, Mršić je preuzeo vodstvo u Podravci, čiji je izravni interes bio da se elektrana ne gradi. Mnogi su smatrali kako ta promjena vlasti znači i kraj projekta u Koprivničkom Ivancu, a i tadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy najavljivala je reviziju projekta. Ne bez razloga. U tehnološkom i okolišnom smislu postoje dva ključna problema s projektom elektrane u Koprivničkom Ivancu. Prvi je iznimno niska efikasnost rada. Naime, u procesu proizvodnje električne energije iz drvne biomase, nastaju i velike količine topline. U svijetu je uobičajeno da se ta toplina koristi za grijanje ili neki industrijski proces te tako postiže što veća iskoristivost goriva. Ipak, elektrana u Koprivničkom Ivancu većinu proizvedene topline ispuštat će u zrak, pa je planirana efikasnost postrojenja oko 37 posto. To je jako malo, no zahvaljujući nedostacima stare hrvatske regulative, investitori su već potpisali ugovor koji im omogućava da i uz tako nisku efikasnost struju prodaju po visokoj povlaštenoj cijeni.

U međuvremenu regulativa je promijenjena, pa je 50 posto efikasnosti uvjet za dobivanje povlaštene cijene. Kako se bez povlaštene cijene proizvedene energije gradnja elektrane ne isplati, izvjesno je da se prema današnjim pravilima “Friščićeva elektrana” ne bi ni gradila. Drugi veliki problem projekta je u tome što za rad treba oko 160 tisuća tona drvne biomase godišnje. Kako u okolici ni približno ne postoje tolike količine, to znači da će se drvo morati prevoziti u elektranu iz drugih, često vrlo udaljenih dijelova Hrvatske. Takva praksa dovodi u pitanje sam smisao poticanja biomase kao obnovljiva izvora energije, ako se za dopremu sirovine moraju potrošiti znatne količine naftnih derivata ili nekog dugog energenta, te pritom stvaraju nove emisije ugljikova dioksida.

Naslijedili projekt

Ipak, kako je E-Two Energy u zakonitoj proceduri dobio sve dozvole, godinu dana poslije uslijedila je najava o reviziji projekta. Čini se da je elektrana na korak do gradnje. Naime, najveći problem investitora bio je u tome što je ugovorom potpisanim s Hrvatskim šumama osiguran tek dio drvne biomase potrebne za rad. Povrh dogovorenih količina, elektrani treba još 60 tisuća tona drva, a bez osigurane opskrbe sirovinom nijedan investitor neće ulagati novac u gradnju unatoč činjenici da su Nijemci dosad u pripremnu dokumentaciju navodno uložili 3,5 milijuna eura. Ipak, pod tihim pritiskom njemačke diplomacije u Vladi su odlučili investitorima osigurati dodatne količine drva i tako maknuti i posljednju prepreku gradnji elektrane. Kako se neslužbeno doznaje, u Ministarstvu gospodarstva svjesni su svih nedostataka projekta, ali nisu imali osnova po kojem bi ga zaustavili.

– Taj smo projekt naslijedili i nismo s njime zadovoljni, no investitor je dobio sve potrebne dozvole. Dakle, gotov projekt s građevinskom dozvolom stoji i mi nemamo izbora nego da osiguramo realizaciju. Pritom ćemo rigidno inzistirati na primjeni svih zakonskih uvjeta te poštovanju normi zaštite okoliša. Mi u Hrvatskoj jednostavno moramo početi biti legalisti te poštovati zakon čak i kad nam se to ne sviđa – kaže jedan dužnosnik Ministarstva na visokom položaju. Sudeći prema tome, za očekivati je da će uskoro početi gradnja “Friščićeve elektrane”, a već za koju godinu rijeke kamiona punih drva slijevat se prema Koprivničkom Ivancu. Golemo postrojenje s visokim dimnjakom smješteno nasred prostrane podravske ledine Hrvatima će služiti kao dobar podsjetnik svaki put kad će ubuduće grozničavo zazivati investicije. Jer, kako stara poslovica kaže, ‘pazi što želiš, moglo bi ti se i ostvariti’.

>>Josip Friščić odlazi iz Sabora, zamijenit će ga Branko Hrg

>>Friščić: Rečeno nam je da se u pregovorima štiti interese RH