Manageri protjerali upravitelje

U današnje je vrijeme teško naći posao, no čini se da se poslodavci to trude i otežati. Neki su oglasi za posao razumljivo pisani, a neke bi se moglo opisati kao vrhunac ljudske gluposti. Razmeće se riječima čije se značenje ne razumije, ali se sve skupa negdje čulo pa se učinilo “hoch”. Međutim, osim poslodavaca, i zaposlenici se nerijetko razmeću svojim funkcijama, čije značenje najčešće i sami ne znaju. Tako, primjerice, naša sugovornica, zaposlena u jednoj velikoj tvrtki, ima titulu “product managera”. U prijevodu bi to bio “voditelj proizvoda/proizvodnje”. Na pitanje zašto ne upotrebljava taj naziv odgovara da joj je ovaj dao poslodavac.

Oglasi
Tako se nerijetko u oglasima traži “brand manager”, “controlling officer” ili pak “key-account manager”. Prema riječima Agana Bedića, vlasnika agencije Puls, u prijevodu bi to značilo “direktor marke”, “službenik” odnosno “referent kontrole”, te “voditelj ključnih kupaca”.

– Ni ja ne bih ništa razumio da mi se netko obrati s tom titulom. Udomili smo internacionalne riječi – kazao je Begić. Mogu se razumjeti jedino ako ste “unutra”.
Za udomljavanje međunarodnih riječi, prema njegovu mišljenju, krivi su jezikoslovci.

– Zašto Nijemci nisu usvojili engleske riječi, nego imaju svoje izraze za ta zanimanja? – pitao se na kraju naš sugovornik.
Profesor s Fakulteta političkih znanosti Ivo Žanić, koji predaje kolegij Hrvatski jezik i novinarska stilistika, nije želio ulaziti u prijevod engleskih termina.

– Stvara se terminologija nove struke – mišljenja je zagrebački profesor, dodajući da svaka struka ima specifičnu terminologiju. Dodaje da je to više ili manje neizbježno, ali ipak napominje da bismo trebali izgrađivati vlastitu terminologiju.
– U tom su se slučaju mnogo boljima pokazali informatičari – zaključio je na kraju.

Nemar
Međutim, profesorica zagrebačkog Filozofskog fakulteta mr. Nives Opačić oštrija je u osudi uporabe engleskih riječi u hrvatskom jeziku.

– Hrvati se zapravo boje svog jezika – ustvrdila je i dodala da strah od materinskog jezika ne poznaje ni jedan drugi narod osim Hrvata. Kao jedan od primjera navodi političare koji upotrebljavaju pojmove “avis”, “joint task force”... “Avis” se tako prevodi kao “mišljenje”, a za “joint task force” imamo i latinski izraz “viribus unitis” odnosno – “zajedničkim snagama”.

– Gubimo hrvatski jezik zato što ga sami istiskujemo nemarom i neznanjem – upozorila je zagrebačka profesorica izražavajući bojazan da će elementarna nepismenost u materinskom jeziku biti još veća, posebno jer je učenicima smanjen broj sati hrvatskoga jezika.
Kad je pak riječ o elementarnoj nepismenosti, nedavno smo u novinama uočili oglas poznate zagrebačke tvrtke koja traži računovođu. Naime, traže “osobu koja ima nepatvorenu vrstu zanosa”. Kako nam nije bilo jasno što znači “nepatvoren zanos” koji bi, kako stoji u oglasu, ta osoba trebala “prenositi i na druge”, nazvali smo tvrtku.

– Dobar dan, zovemo u vezi s vašim oglasom za posao. Možete li nam objasniti što znači “nepatvoreni zanos”? – upitali smo glas s druge strane žice.

– Nisam ja pisala oglas, ali ću vas pokušati spojiti s nadležnima – uzvratila nam je gospođa. Nakon bezuspješnog spajanja s “nadležnima”, gospođa koja nam se javila na telefon potrudila se razjasniti što znači “nepatvoreni zanos”.

– To je čisto u lingvističkom smislu... Znači da imate entuzijazma, da volite raditi... – odgovorila je. Pitali smo je zašto to onda nisu napisali tim riječima, nego su upotrijebili riječi poput “nepatvorenog”?
– Pa ovako bolje zvuči – zaključila je naša sugovornica.