Prava manjina civilizacijsko su dostignuće i ne mogu se uvjetovati

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina nije bilo lako donijeti, ali je uvelike pridonio razvoju manjinskih prava u Hrvatskoj, poručeno je jučer u Saboru na skupu organiziranom u povodu 15 godina od donošenja tog zakona.

Ipak, na primjeni zakona i podizanju standarda života manjina u Hrvatskoj treba i dalje raditi, složili su se okupljeni sudionici skupa, među kojima su bili kreatori zakona, veleposlanici i predstavnici političke, akademske i vjerske zajednice.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer naglasio je da su za pojavu netrpeljivosti i ksenofobije prema manjinskim skupinama plodno tlo uvijek bile kriza i recesija, s kojom se bori i Hrvatska.

– Svatko od nas treba dati svoj doprinos u izgradnji naše domovine Hrvatske koja nam nosi poruku: da bismo svi imali ista prava, moramo imati i pravo da nismo isti. Upravljanje različitostima uvijek je u rukama većine, koja ima veći socijalni utjecaj, a time i odgovornost da u javnim politikama provodi doktrinu multikulturalnosti ili asimilacionizma – naglasio je Tolnauer. Ustvrdio je da je ovaj zakon, donesen u prosincu 2002. godine, imao veliku ulogu u procesu integracije pripadnika nacionalnih manjina u naše društvo te pomogao u očuvanju njihova kulturnog i nacionalnog identiteta, kao i u zaštiti od getoizacije i asimilaciji.

Potpredsjednik Sabora i zastupnik talijanske manjine Furio Radin prisjetio se koliko se dugo čekalo na ovaj zakon, ali izrazio je zadovoljstvo da je donesen konsenzusom.

– Zaustavljena je snažna redukcija zastupnika manjina koja se odvijala 90-ih godina. Želim da Ustavni zakon zaživi – rekao je Radin.

Izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Mate Granić zaključio je da je Ustavni zakon izdržao test vremena te utjecao i na kredibilitet Hrvatske u svijetu i ostvarivanje prava manjina.

Evo što je Plenković rekao o manjinama:

– Jedna od najvećih vrednota u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina proizilazi iz činjenice da smo to područje uredili polazeći od načela da prava i slobode manjina pripadaju manjinama kao civilizacijsko dostignuće i da se niti daju, niti mogu uvjetovati, nego su činjenica koju treba poštivati i primjenjivati –rekao je ustavni sudac i jedan od kreatora Ustavnog zakona Mato Arlović.