Danas u Večernjem

Marić: Naš je ključni izazov višak ljudi u javnom sektoru

Foto: Goran Kovacic/PIXSELL
Marić: Naš je ključni izazov višak ljudi u javnom sektoru
24.10.2019.
u 21:40
Nitko ne smije zanemariti da će osnovica plaća u četiri godine porasti i više od 20 posto, poručuje Marić.
Pogledaj originalni članak

Ministar financija Zdravko Marić sljedećeg će tjedna predstaviti proračun za iduću godinu. Pritisci sindikata su snažni, štrajk u obrazovanju traje već dvanaest dana, ali Vlada zasad ne popušta. Kakav će biti proračun i kakvo je stanje državne blagajne u tekućoj godini te treba li otpuštati u javnom sektoru, pitali smo ministra u Rovinju na konferenciji “Izazov promjene” u organizaciji mirovinskih fondova i Zagrebačke burze.

Kako će izgledati proračun za iduću godinu? Hoće li eksplodirati rashodi budući da je riječ o izbornoj godini?

Unatoč svim izazovima i svemu što se događalo tijekom godine, rebalansom proračuna pokazat ćemo uravnotežen pristup javnih financija. Unatoč činjenici da smo izdvojili dodatnih 500 milijuna kuna za plaće, zbog veće indeksacije i 900 milijuna kuna za mirovine, ukupni rashodi neće se povećati u odnosu na originalno planirane. Višak prihoda iznad plana prelit ćemo kao i prethodnih godina u porezno rasterećenje i smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. Na tom principu je utemeljen i proračun za 2020. Njegov okvir i glavni parametri zacrtani su smjernicama koje smo usvojili krajem srpnja. U odnosu na planirane rashode iz smjernica, najveća izmjena odnosi se na stav Vlade da će u idućoj godini u tri navrata povećati osnovicu za obračun plaća javnim i državnim službenicima za ukupno 6,12 posto.

To stvara oko 1,2 milijarde kuna novih rashoda, a budući da je najavljeno i povećanje osobnog odbitka na 4000 kuna za tu ćemo mjeru lokalnoj upravi kompenzirati dodatnih pola milijarde kuna. Odustali smo od smanjenja opće stope PDV-a za jedan postotni bod pa je ponovno postignuta ravnoteža između većih rashoda i zadržanih prihoda pa novi rashodi nemaju utjecaja na ukupni rezultat, odnosno planiramo suficit proračuna opće države od 0,2 posto. Tako će nam udjel javnog duga u BDP-u biti ispod 70 posto krajem iduće godine.

>>Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od petka ili u našem e-izdanju.

Ne propustite i ostale teme:

>>Za silovatelje i teške nasilnike minimalno tri godine zatvora

>>Milanovićeve poruke Plenkoviću: Što znači izjava 'Bit ću ti najbolji prijatelj'?

>>Frontex traži više od 700 europskih graničnih stražara, prijaviti se mogu i građani Hrvatske

>>Gazić: Provjeravamo sumnjive svjedodžbe medicinskih sestara

Naslovnica

 

 

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 3

TH
than
00:47 25.10.2019.

Ja stvarno ne znam tko zapošljava ljude u javnom sektoru. Biti će moja pokojna baba, a ne vi na vlasti. Uostalom tamo ste ih poslali da bi uljepšali broj (ne)zaposlenih. I tamo i u državni sektor. I dalje ih zapošljavate tamo, jer gotovo češće prođe Halleyjev komet nego što se kod nas otvori neka tvornica. Kada bi sav višak dobio otkaz vidjelo bi se gdje je ova država. Prva recesija i amen...

ST
stefj
02:09 25.10.2019.

Je, baš. U izbornoj godini će rješavati višak ljudi u državnom i javnom sektoru? A proračun raste? Zar političari misle da smo takvi bedaci?... Hrvatska nema šanse maknuti se s dna EU-a radi državnog/ javnog sektora. Da stvarno postoji volja napravile bi se reforme u stilu Irske, fokus bi bio na reformi mirovinskog, na vaučerizaciji školstva i zdravstva, na jačanju gospodarstva... Sada je fokus na jačanju državnih/javnih struktura, povećanju njihovih prava i prihoda, te na stvaranje održivog, skupog paradržavnog aparata... Za jačanje državnih struktura dovoljan je pokazatelj veliko povećanje broja zaposlenih (preko 25.000 u 2 godine), te enormno povećanje rashodovne strane proračuna (duplo prema 2008. godini), puno veće od rasta gospodarstva koje još nije na razini iz te godine... Jačanje paradržavnog se vidi kroz uvođenje obaveznih parafiskalnih nameta kojima se financiraju FINA, APIS, AKD... Udio poreza u BDP-u najviši je među tranzicijskim zemljama, udio poreza u proizvodnji najviši je u EU (osim Švedske), udio države u BDP-u je visok, itd. To pokazuje loš smjer gospodarstva što ukazuje na metode kojima se umjetno diže BDP... Investicije su nam mizerne, greenfield skoro i nema. A sve to radi tih državnih i javnih struktura. I tako već godinama i nitko se ne usudi pipnuti u to... Mediji su isto slizani s tim strukturama, da li vidite iti jedan medij koji je napao odustajanje od smanjenja PDV-a? Koji kritizira štrajk, Ribićeve istupe bijesa, uranilovku koja se podržava i sl?

VR
Vrac666
07:16 25.10.2019.

Dobro jutro ministre