Europska je komisija prognozirala da će hrvatska ekonomija ove godine ubrzati rast s lanjskih 1,6 na 1,8 posto, što će stvoriti oko 15 tisuća novih radnih mjesta.
Ubrzanje će ipak biti niže nego što su predviđali u veljači ove godine – kada su najavljivali plus od 2,1 posto. Blaga korekcija naniže nije zabrinula ministra financija Zdravka Marića koji je uvjeren da do nje ne bi ni došlo da je Komisija uzela u obzir nacionalni plan reformi i program konvergencije koji je potkraj tjedna otišao u Bruxelles.
Slovenija usporava
Program predviđa brzu privatizaciju državnih udjela u nestrateškim tvrtkama, veću kontrolu trošenja novca u zdravstvenom sustavu, primjenu imovinskog cenzusa kod odobravanja socijalnih naknada, obeshrabrivanje ranijeg umirovljenja i slično. Premijer Orešković uvjeren je da će investitori nagraditi njegov program vraćanjem izgleda za kreditni rejting iz negativnih u pozitivne, dok Marić kaže da će razuvjeriti Europsku komisiju i dokazati da je Vlada u stanju smanjiti javni dug.
Komisija ističe da će hrvatsku ekonomiju gurati domaća potražnja i javne investicije, dok će privatni sektor ‘zbog pritiska razduživanja’ i dalje biti oprezan s investicijama. Grčka ostaje jedina članica EU u recesiji, a gledaju li se glavni hrvatski vanjskotrgovinski partneri, talijanska ekonomija ubrzava rast u odnosu na prošlu godinu, Slovenci znatno usporavaju s 2,9 na 1,7 posto, dok će njemačko gospodarstvo rasti slično kao i lani – 1,6 posto.
Premda kupci hrvatskih proizvoda i robe ne stoje loše, Komisija prognozira da će stope rasta hrvatskog izvoza biti niže od prošlogodišnjih, ali će zato ubrzati uvoz, što se u dobroj mjeri i dogodilo u zadnjem kvartalu 2015. godine. Rast u tom kvartalu bio je niži od očekivanog zbog velikog povećanja uvoza. Komisija nije vjerovala da Milanovićeva Vlada može smanjiti fiskalni deficit više od dva postotna poena, na 3,2 posto, no ta je prilagodba, navode, rezultat rasta poreznih prihoda i znatnog pada javnih investicija (22 posto). Ove bi godine hrvatski fiskalni deficit trebao pasti na 2,7 posto pa bi se Hrvatska trebala naći među 24 države članice koje ispunjavaju jedan od važnih kriterija iz Maastrichta.
Komisija ne vjeruje da će premijer Orešković brzo slomiti javni dug, a nesigurni su i u pogledu napretka u reformskom programu. Jedan od rizika da bi stvari mogle biti lošije od prognoziranih jest pitanje što će biti s pregovorima sa sindikatima javnog sektora, a spočitavaju nam i negativne posljedice konverzije na bankarski sektor i proračunske prihode.
Možemo i hoćemo
– Uvjereni smo i sigurni da možemo i hoćemo razuvjeriti Europsku komisiju. Već ove godine vidjet ćemo blago spuštanje javnog duga na nešto manje od 86 posto – kazao je Marić.
– Gospodarski rast u Europi ostat će skroman, što znači da moramo ubrzati strukturne reforme kako bismo riješili dugogodišnje probleme u mnogim zemljama kao što su visoka razina javnog i privatnog duga, osjetljivost financijskog sektora i smanjena konkurentnost – kazao je potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis. Hrvatska gospodarska komora podsjeća da se Hrvatska po BDP-u po stanovniku spustila na razinu od 59% europskog prosjeka, a realna je mogućnost da nas po razini razvijenosti do 2020. godine prestigne Rumunjska, čime bi Hrvatska postala druga najnerazvijenija zemlja Europske unije, ispred Bugarske.
>>'Već ove godine vidjet ćemo stabilizaciju udjela javnog duga i spuštanje BDP-a ispod 86 posto'
Razbit ćemo sumnje Bruxellesa - čime - dinamitom???