Marićeva reforma: božićnice će biti veće, a lijekovi jeftiniji

Da će se u sklopu porezne reforme smanjiti PDV na dio hrane i pelene, znalo se od srpnja kada je predstavljen prijedlog rasterećenja teških 2,8 milijardi kuna koja nas očekuju u idućoj godini, ali ministar financija Zdravko Marić uspio je iznenaditi smanjivši PDV na sve lijekove na svega 5 posto. Uz to poslušao je i apele poslodavaca koji su tražili veći prostor za nagrade za svoje zaposlenike pa je najavio da se od 1. prosinca povećava neoporezivi dio za nagrade poput božićnica ili bonusa sa sadašnjih 2500 kuna na 7500 kuna. Večernji list na svojim konferencijama “Hrvatska kakvu trebamo” progovarao je o nužnosti ovih poteza koji su naposljetku i usvojeni.

Zaposlenici došli na svoje

Uz kruh, mlijeko, knjige i novine od Nove godine najniža stopa PDV-a primjenjivat će se i na sve lijekove. Do sada je niska stopa vrijedila samo za lijekove na recept. Na lijekove bez recepta Hrvati potroše oko 560 milijuna kuna godišnje. U tom je iznosu bilo 112 milijuna kuna PDV-a. Na jedan lijek koji se plaća 20 kuna plaćali smo četiri kune PDV-a, a sada bismo trebali platiti svega 80 lipa pa bi lijek trebao biti 3,2 kune jeftiniji. To će biti velika pomoć starijim i siromašnijim građanima kojima se i najlakše može pomoći kroz niži PDV. Uz prethodna olakšanja iz 2017. dvije trećine potrošnje građana s najnižim primanjima oporezuju se po sniženim stopama PDV-a. Nova pravila pojeftinit će i hranu.

Svježe i rashlađeno meso, kobasice i ostali klaonički proizvodi, svježa ili rashlađena riba, mekušci, svježi ili rashlađeni rakovi, od jastoga, hlapova do škampi i kozica, trebali bi biti jeftiniji zbog primjene porezne stope od 13 posto. Sniženja bi se trebala vidjeti i na cijenama voća, svježeg i osušenog, jaja, povrća, orašastih plodova. Snižena stopa primjenjivat će se i na isporuku žive stoke i žive ribe. Valja podsjetiti da je kroz smanjenje PDV-a početkom 2017. godine već snižena cijena ulja i masti, kao i režijski troškovi električne energije, vode i odvoza otpada. Niži PDV na dječje sjedalice za automobile i dječju hranu širi se i na pelene pa će i mladim roditeljima biti lakše. Podsjetimo, povoljnija su oporezivanja ulaznica za koncerte, urni i lijesova, sadnica te gnojiva. Poduzetnicima se ponovno priznaje pravo pretporeza obračunatog za najam ili nabavu osobnih automobila do 50 posto njegove vrijednosti.

I zaposlenici su došli na svoje, naročito oni u srednjem menadžmentu, odnosno oni s malo boljim primanjima. Naime, oko 900 tisuća građana s podizanjem razine osobnog odbitka na 3800 kuna mjesečno već je prestalo plaćati porez na dohodak pa im se više ni ne može pomoći kroz izmjene poreza, ali može se pomoći onima koji stvaraju da ostanu u Hrvatskoj. Novim izmjenama građani koji imaju srednje velika primanja više neće plaćati najvišu stopu poreza na dohodak. Ona će se primjenjivati tek na neto plaće veće od 23 tisuće kuna, što je potpuni zaokret u oporezivanju plaća u odnosu na politiku SDP-ove Vlade u mandatu Slavka Linića koji je najveću poreznu stopu primjenjivao već i na primanja veća od 8000 kuna neto. I to nije sve! Odluka ministra Zdravka Marića da neoporezivi dio nagrade za zaposlenike poveća s 2500 kuna na 7500 kuna godišnje mogla bi povećati božićnice. Večernji list pozivao je na takvu odluku, a žestoko su lobirali u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Odluka će se početi primjenjivati već od početka prosinca ove godine pa se očekuje da će se već ove godine osjetiti u kućnim budžetima kroz osjetno veće božićnice. Poslodavci se sada mogu iskazati jer ih porezno opterećenje više ne priječi da nagrade svoje zaposlenike. Poslodavci su tražili i mogućnost plaćanja stambenih troškova i obroka za svoje zaposlenike ili pak neoporezovanu 13. plaću, ali će se zasad morati zadovoljiti ovim iskorakom.

Viši zdravstveni doprinos

Opća stopa PDV-a prema planu Vlade snizila bi se na 24 posto za nešto više od godinu dana, ali podsjećamo da je plan vrijedio i za ovu godinu. U raspravi se došlo do zaključka da će ciljane mjere kojima će se postići rasterećenje veće od 1,4 milijardu kuna postići veći efekt na kućne budžete nego snižavanje opće stope PDV pa se možda i iduće godine dogodi slična polemika.

U sklopu Marićeve porezne reforme mijenjani su i doprinosi. Ukidaju se doprinosi za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti i za zaštitu zdravlja na radu. Istovremeno će se povećati doprinos za zdravstveno osiguranje s 15 posto na 16,5 posto. Doprinosi za mirovinsko osiguranje ostaju jednaki. Ukupni efekt je rasterećenje plaće, ali za minimalnih 0,7 posto. U kunama riječ je o rasterećenju za 900 milijuna kuna, ali poduzetnici upozoravaju da je privatnom sektoru rasterećenje svega pola milijarde kuna, što je rasterećenje od svega 500 kuna godišnje za svakog njihova zaposlenika. Paket od devet poreznih zakona uključuje i smanjenje porezne stope poreza na promet nekretninama s 4 posto na 3 posto, rasterećenje stipendija i prijedlog povećanja paušala za male iznajmljivače u turizmu s granice od maksimalno 300 kuna po krevetu godišnje na 1500 kuna po krevetu. Ipak, koliki će paušali biti, ovisit će o općini ili gradu koja će odlučiti o iznosu u predloženom rasponu. Porezna reforma otišla je korak prema nižim porezima, ali potrebno je gospodarstvo učiniti konkurentnijim, plaćanje poreza jednostavnijim kako bismo mogli biti privlačna investicijska destinacija. Radikalan rez parafiskalnih nameta mogao bi u tome pomoći, ali ga još nema.