Sretan Yom Ha'atzmaut: Dan neovisnosti Izraela – napisala je prije nekoliko dana na društvenoj mreži Marijana Petir čestitajući praznik državi koja se zbog ofenzive na palestinska područja suočava s osudama mnogih zemalja. Na poruci podrške izraelskom narodu zahvalio joj je izraelski veleposlanik u Zagrebu Gary Koren, koji joj je napisao: "Hvala ti, draga prijateljice".
Premda se na nedavno održanim parlamentarnim izborima izborila za ulazak u Sabor, nezavisna zastupnica svoje mjesto pod političkim suncem ponovo traži na predstojećim izborima za Europski parlament kao posljednja, 12. na listi HDZ-a, koju naziva pobjedničkom. S koalicijskim partnerom trenutačno obilazi Hrvatsku, a s predizbornih skupova poručuje kako će joj u fokusu biti i očuvanje hrvatskog sela i razvoj poljoprivrede. - Stalo mi je da se stanovnike sela pita što njima treba da ostanu živjeti na selu, da se poljoprivrednike pita što njima treba da i dalje nastave proizvoditi hranu - rekla je Petir, koja u pohodu na EU parlament još jednom računa na preferencijalne glasove koji su je tijekom prvog europskog mandata 2014. - 2019. doveli do cilja s čak 42.683 glasova građana.
Po struci je profesorica biologije i teologinja, a ranije je poznata kao aktivistkinja ekološke udruge koja se bori protiv širenja GMO-a. Njezin dugogodišnji politički rad je otpočeo u Račanovoj vladi nakon 3. siječnja 2000. godine, kad je postala glasnogovornica HSLS-ovog ministra zaštite okoliša Bože Kovačevića, a obnašala je potom i funkcije glasnogovornice Tomčićevog HSS-a te glasnogovornice izbornog stožera Stipe Mesića, u kampanji za drugi mandat šefa države. U Hrvatski je sabor ušla 2002., sa svega 26 godina i to sa zajedničke liste HSS-a i HSLS-a, čime je postala najmlađa zastupnica na Markovom trgu. U siječnju 2008. ponovo je izabrana u Sabor te postaje predsjednica Kluba zastupnika HSS-a, ali je u srpnju 2009. smijenjena s te dužnosti jer je jedina glasala protiv Zakona o suzbijanju diskriminacije, promovirajući generalne stavove većih vjerskih zajednica u Hrvatskoj koje su u zakonu prepoznale promicanje homoseksualnosti.
Petir je u Saboru ostala kao zastupnica do 2011., no na sljedećim izborima nije osvojila mandat i posvetila se Županijskoj organizaciji HSS-a Sisačko-moslavačke regije koju je vodila, bila je i dožupanica, a istodobno i potpredsjednica HSS-a. U to vrijeme vodila je i Ured za socijalni nauk Crkve Sisačke biskupije, a kao predstavnica Hrvatske biskupske konferencije postaje i vanjski član saborskog Odbora za ljudska prava i manjine, što je tada izazvalo velike prijepore. Uskoro je ponijela ''titulu'' homofoba desetljeća na LGBT Prideu u Zagrebu 2011. godine. Potom djeluje u Saboru kao članica Odbora za ljudska prava u svojstvu predstavnice Katoličke crkve, a 2014. je s kandidacijske liste HDZ-a i HSS-a po prvi put izabrana i za zastupnicu u EU parlamentu.
Ondje je dobila EU Oscara kao najbolja europska zastupnica za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo kojeg dodjeljuje The Parliament Magazine. Kao prva zastupnica u Europskom parlamentu, Marijana Petir dobila je u Washingtonu nagradu za prijateljstvo Ujedinjene makedonske dijaspore (UMD) za podršku Makedoniji na njenom euro-atlanskom putu.
VEZANI ČLANCI:
Aktivna je i u civilnom društvu, kao voditeljica i glasnogovornica antinuklearne kampanje u Hrvatskoj kojom je spriječena izgradnja odlaglišta nuklearnog otpada u Moslavini i voditeljica kampanje koja je rezultirala proglašavanjem Hrvatske državom slobodnom od GMO-a. Kako navodi na svojoj web stranici, u svom se političkom i javnom radu zalaže za razvoj ruralnih područja i obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, kao i za zaštitu tradicionalnih, kršćanskih i općeljudskih vrijednosti. Godinama je zagovarala i zabranu rada nedjeljom.
U rujnu 2020. godine prvi put se spominje njezina imovina u negativnom kontekstu. Naime, tada je prijavila štednju od 5.2 milijuna kuna, a Petir je štednju raspodijelila u kune i eure pa tako ima 811.975 kuna i 590.000 eura. Valja naglasiti da je u Europskom parlamentu mjesečno zarađivala 8700 eura bruto, a nakon svih davanja i poreza, ostajalo joj je oko 4500 eura. Uz plaću, eurozastupnici imaju pravo i na dnevnice koje iznose oko 300 eura. U sabor je došla na neto plaću od 17.510 kuna.
Početkom prošle godine tijekom gostovanja u emisiji HRT-a "Nedjeljom u 2" ponovno je privukla pažnje javnosti podacima o prilično frapantnoj ušteđevini, kada je voditelju Aleksandru Stankoviću otkrila da posjeduje oko 700 tisuća eura ušteđevine. Tumačeći u to vrijeme kako je uspjela na stranu staviti toliki novac, pojasnila je kako njezini izvori prihoda ne potječu samo iz blagajne Europarlamenta.
- Nikad nisam imala kredit i živim u roditeljskoj kući, te nemam nekretnina dok ih mnogi moji kolege imaju. I tu nije riječ samo o prihodima iz Europskoga parlamenta, nego o plodovima mojega 20-godišnjeg rada - poručila je tada javnosti zastupnica Petir. No, samo nekoliko dana kasnije, predala je Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa novu imovinsku karticu. Štednja koju je prijavila iznosila je 285 tisuća eura, znatno manje od iznosa otkrivenog u televizijskoj emisiji, a razlog bi mogao biti u stanu koji je prvi puta unijela u popis imovine.
Do stana u Zagrebu veličine 81,28 četvornih metara, procijenjenog na 337.204 eura, došla je "kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada" ili, u prijevodu, kupila ga je od svoje plaće, kao i garažu u vrijednosti 53.317 eura.
No, Petir se ovom kupnjom, na koju je otišlo više od pola njezine ušteđevine, smjestila među hrvatsku elitu. Riječ je o stanu na elitnoj zagrebačkoj lokaciji čime je skrenula pozornost na kompleks u kojem su stanovi s možda i najskupljim "kvadratima" u metropoli. Riječ je o projektu koji je nazvan Park Kneževa zbog imena ulica između kojih se nalazi, smještenom uz Branimirovu cestu, nedaleko od glavnog željezničkog kolodvora u Zagrebu. Tvrtka VMD je tu izgradila oko deset tisuća četvornih metara stambenih prostora, a unatoč visokim cijenama, liste čekanja su bile dugačke i stanovi su bili rezervirani daleko prije nego su prvi stanovi izgrađeni. Prema riječima potencijalnih kupaca u razgovoru s novinarom 24sata, cijene variraju ovisno o položaju stanova, ali su se kretale iznad pet do šest tisuća eura po četvornom metru. Njezini novi susjedi su poznati vlasnici tvrtki, odvjetnici, direktori, menadžeri, a svakako najpoznatiji među njima je izbornik nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, ali i nogometaši Milan Badelj, Andrej Kramarić i Igor Bišćan.
S prelaskom na euro, početkom prošle godine, Marijana Petir je u svojoj posljednjoj imovinskoj kartici prijavila plaću u iznosu 2450 eura i 26 centi. Uspije li se na predstojećim EU izborima s posljednjeg mjesta na HDZ-ovoj listi po drugi put dokopati Europskog parlamenta, saborsku će plaću ponovno zamijeniti puno unosnijom, a onda je nekadašnjoj ekološkoj aktivistkinji samo nebo granica.
FOTOGALERIJA Čudo ispod mora: Ovdje živi više ovaca nego ljudi, a imaju tunel vrijedan 557 milijuna eura
ne vidim pravog razloga za detaljno seciranje imovine gosp. pehir, kad ćemo čitati tako detaljno izvješće o imovini druga slučajnog, i oslalih ˝uglednika˝sa tzv. ljevice ?