Europska unija trebala bi u roku dva mjeseca, do kraja zime, zaustaviti velik priljev migranata jer sadašnja situacija nije održiva, rekao je danas nizozemski premijer Mark Rutte, u obraćanju zastupnicima Europskog parlamenta u Strasbourgu.
Rutte je europskim parlamentarcima predstavio prioritete nizozemskog predsjedništva EU-om u prvoj polovini ove godine, među kojima je izbjeglička kriza jedan od najvažnijih.
– Da budem jasan: sadašnje brojke nisu održive. Nemamo vremena. Priljev migranata treba smanjiti u roku šest do osam tjedana – rekao je Rutte.
Podsjećajući da je u EU 2015. ušlo više od milijun izbjeglica i migranata, objasnio je da Unija strahuje od novog velikog vala na proljeće kada vremenski uvjeti budu povoljniji.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk također je u utorak, u obraćanju europskim zastupnicima, kazao da EU ima najviše dva mjeseca da izbjegličku krizu stavi pod kontrolu, upozorivši da bi se u suprotnom schengenska zona mogla urušiti. Napomenuvši da je tijekom božićnih praznika, usred zime, u Europu stizalo gotovo 2000 ljudi dnevno, Tusk je upozorio da bi EU mogao propasti kao politički projekt ako ne bude mogao kontrolirati svoje vanjske granice.
Na pitanje novinara što će se dogoditi ako EU u tome ne uspije, Rutte je kazao da će EU tada trebati plan B, no nije želio nagađati što bi to moglo biti.
EU sada mora provesti u djelo mjere dogovorene zadnjih mjeseci, istaknuo je na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Europskog parlamenta Martinom Schulzom i predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom.
To se u prvom redu odnosi na dogovor s Turskom, odakle dolazi najveći broj izbjeglica, kazao je. – Ključno je da dogovor postignut s Turskom prošle godine bude brzo proveden kako bi popustio pritisak na naše vanjske granice – rekao je.
S tim u vezi, Rutte je kazao da nizozemsko predsjedništvo radi na deblokiranju 3 milijarde eura dogovorenih za pomoć Turskoj, čemu se usprotivila Italija.
U međuvremenu, novac za pomoć već postoji i samo ga treba iskoristiti, istaknuo je.
Unija mora također nastaviti pomagati zemljama kao što su Libanon i Jordan koje su primile velik broj izbjeglica kojima treba omogućiti zdravstvenu skrb, nastavak obrazovanja i zaposlenje, kazao je.
Centri za registraciju izbjeglica u Grčkoj i Italiji, tzv. hot spots, moraju proraditi što je moguće prije, a države članice moraju osigurati kapacitete za prihvat tih ljudi, dodao je. EU također mora usvojiti prijedlog Europske komisije o uspostavi Europske granične i obalne straže kako bi se osiguralo dugoročno održivo rješenje krize.
U pogledu odluke Austrije da privremeno suspendira schengenski režim i uvede strože kontrole na granici, Juncker je priznao da schengenski sustav predviđa tu mogućnost, ali i izrazio zabrinutost da se neke članice olako odlučuju na zatvaranje granica pa bi Schengen mogao postati besmislen.
– Kad bi sve inicijative bile provedene, ne bismo bili u ovoj situaciji da samo tri ili četiri države članice snose najveći teret izbjegličke krize – kazao je.
Juncker je upozorio da bi ponovno uvođenje graničnih kontrola na unutarnjim granicama Europu stajalo 3 milijarde eura na godinu.
– Ako zatvorimo granice, ako počne trpjeti unutarnje tržište... onda ćemo se jednog dana pitati treba li nam doista zajednička valuta ako nemamo zajedničko tržište i slobodu kretanja radnika – rekao je.
I Rutte i Juncke istaknuli su da je najveći problem to što migranti žele birati u kojoj će državi članici zatražiti azil, poručivši da to nije prihvatljivo i da tome treba stati na kraj.
– To bi trebao odlučivati EU – rekao je Rutte.
Glede prijedloga njemačkog ministra financija Wolfganga Schaeublea da se uvede poseban porez na benzin kako bi se financiralo pomoć izbjeglicama i pojačanu kontrolu granica, Rutte je kazao da to nije prihvatljivo.
– Mislim da je cinično govoriti o izbjegličkoj krizi, jer krize ne bi bilo kada bi sve države članice surađivale – ocijenio je Schulz, ističući također potrebu provedbe dogovora o relokaciji izbjeglica.
U pogledu Velike Britanije, koja traži reformu EU i do kraja 2017. planira organizirati referendum o članstvu u Uniji, Rutte je kazao da želi da Velika Britanija ostane u Europskoj uniji i izrazio nadu da će se pronaći kompromisno rješenje koje će biti prihvatljivo objema stranama.
Kad je riječ o Poljskoj, s kojom je Europska komisija pokrenula dijalog zbog sumnje u narušavanje vladavine prava, Rutte je kazao da će Europska komisija nastojati razjasniti situaciju, a Vijeće će svoje stajalište donijeti kada za to dođe vrijeme.
>> Ostojić: Hrvatska uvodi nova pravila za migrante! Makedonija za migrante zatvorila granicu s Grčkom
>> Cerar: Odmah nakon Austrije uvest ćemo iste mjere na granici s Hrvatskom
Treba slušati Viktora Orbana i staviti crtu obranu da makedonsku i bugarsku granicu s Grčkom. Tamo se najlakše braniti od ove etničke okupacije. Inače, zanimljiv je taj slučak s Mađarskom i Poljskom. Stara poslovica kaže: Pametan uči iz tuđih grešaka a bu-dala iz svojih"- Mađari i Poljaci su naučili lekciju iz grešaka zapadnih zemalja poput Belgije, Švedske, Francuske i slično, i sad ih te zemlje napadaju jer ne žele biti bu-dale i ponoviti njihove greške...