U prigodi proslave 54. obljetnice Fakulteta političkih znanosti, na tom najstarijem politološkom fakultetu u jugoistočnoj Europi upriličen je okrugli stol posvećen bivšem profesoru Promotivnog komuniciranja i Tiska dr.sc. Marku Goluži, povodom petnaeste obljetnice njegove smrti. Riječ o jednom od najpoznatijih hrvatskih novinara i urednika, koji se proslavio kao najmlađi urednik popularnog Vjesnika u srijedu, a paralelno sa sveučilišnim radom afirmirao se i u jednog od najvećih hrvatskih marketinških stručnjaka.
Podsjetimo, bio je kreativni direktor agencije McCann Erickson Hrvatska i direktor strateškog marketinga TDR-a, a ostao je zapamćen kao utemeljitelj turističke promocije Hrvatske te autor kultnih slogana “Mala zemlja za veliki odmor”, te “Pozdrav iz Rovinja” i “Dobar proizvod je dobar proizvod, ma koliko mi šutjeli o tome” koji su obilježili promociju TDR-ovih brendova nakon zabrane oglašavanja duhanskih proizvoda u medijima kasnih devedesetih.
O njegovu liku i djelu te doprinosima na različitim područjima govorili su njegovi bivši suradnici i dobri poznavatelji – profesori Fakulteta političkih znanosti dr.sc. Smiljana Leinert Novosel i dr.sc. Božo Skoko, koji ga je naslijedio na kolegijima iz odnosa s javnošću, ali i nastavio njegova istraživanja identiteta i imidža Hrvatske, Predrag Grubić, direktor korporativnih komunikacija Adris grupe te Ivica Vidović, bivši direktor agencije McCann Erickson Hrvatska s kojim je osmislio globalnu promociju Hrvatske još u vrijeme rata.
„Analizirajući i prezentirajući hrvatski identitet, Goluža je uporno tvrdio kako je naš identitet zasnovan na dobrim tradicijama srednjoeuropskih i mediteranskih krugova, ali je smatrao kako građani Hrvatske vrlo često nisu svjesni vlastitih vrijednosti, prednosti i bogatstava te kako se često podcjenjujemo. Razloge za to je pronalazio u povijesti, gdje smo „uvijek bili podčinjeni, posebno prošlih stoljeća, pa se iz toga izrodio kompleks manje vrijednosti“. S tim u svezi zagovarao je više samosvijesti i nacionalnog ponosa.“ – prisjetio se profesor Skoko.
On je dodao kako su pristupi i ideje profesora Goluže i danas aktualni. To se na poseban način očituje u njegovu pristupu brendiranju Hrvatske, koje je zagovarao od ranih devedesetih godina, a koje je zaživjelo samo na području turizma, odnosno turističke promocije, gdje je – znamo – dao veliki obol. Prisjetio se kako se zauzimao za stvaranje jedinstvene državne agencije, koja bi bila u rangu ministarstva, a koja bi objedinila sve promotivne i komunikacijske napore države u međunarodnim odnosima. Smještao ju je između vanjskih poslova, gospodarstva i kulture kao interdisciplinarnu instituciju.
Jasno, riječ je bila o državnoj agenciji koja bi upravljala javnom diplomacijom zemlje, kakve su postojale ili u međuvremenu stasale u nizu europskih država. Do današnjeg dana nismo ništa napravili po tom pitanju već imamo potpuno rascjepkanu i neučinkovitu komunikaciju sa svijetom – od Hrvatske turističke zajednice, preko Hrvatske gospodarske komore do Ministarstva kulture te vanjskih i europskih poslova. – zaključio je Skoko.
Predrag Grubić, koji je s Golužom osmišljavao kampanje za TDR prisjetio se velikog kreativca kao i iznimne osobe: „Govorio je uvjerljivošću učitelja-izvrsnika, imao zavodljivu riječ, ohrabrivao sugovornika samoironijom, kadšto i ironijskim odmakom od same zbilje, stvari, predmeta razgovora, postavljao mudra pitanja, igrao se i sažimao u slogan cijelu životnu mudrost. Poput pravoga znalca znao je bitno zgurati u što manje riječi. Za sebe je govorio da je „pozitivni makijavelist“, vjerujući ipak da je čovjek ono što je u najboljim svojim trenucima. Bio je jedino strog prema onima, osobito prema političarima, koji su poluistine i skromno znanje samouvjereno podvaljivali za zadnju mudrost. Živahna izmjena misli bila je njegova strast. Činilo se kao da nekim kreativnim misaonim prečacem stiže do bitnih komunikacijskih poruka.“
Profesorica Leinert-Novosel je podsjetila koliko se kao profesor zalagao za praktičan rad studenata i njihovu pripremu za tržište rada. Ivica Vidović ga je nazvao vizionarom koji je dao golem doprinos promociji Hrvatske u svijetu, posebno kad joj je bilo najteže i kad se borila za globalnu pozornost, posebno se prisjetivši svjetske izložbe u Lisabonu 1998. gdje su surađivali na kreiranju hrvatskog paviljona, koji je proglašen najdojmljivijim.
>> Politički kadrovi ugrožavaju već dobivena sredstva iz fondova EU