Mars je već pretijesan za najveće svjetske sile

U Beču su nakon osmogodišnje stanke ponovno sjeli za stol američki i ruski pregovarači pokušavajući postići dogovor o kontroli nuklearnog oružja, sigurnosti u svemiru i "strateškoj stabilnosti", teško narušenoj ruskom aneksijom Krima, intervencijom u Ukrajini i obnovom hladnoratovske retorike. Pregovori se odvijaju u napetoj atmosferi punoj međusobnog nepovjerenja, zbog čega nitko ne očekuje ozbiljnije rezultate. Međutim, značenje pregovora u činjenici je da su se suparnice i nuklearne velesile uopće vratile za pregovarački stol.

Kina ne želi u sporazum

Nakon ruske aneksije Krima međusobne je odnose dodatno narušila i činjenica da se, ubrzo nakon dolaska aktualnoga američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću, SAD počeo povlačiti iz međunarodnih sporazuma. Trump je najprije povukao SAD iz važnoga Pariškog klimatskog sporazuma, a zatim je uslijedilo američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma s Iranom, najvažnijega vanjskopolitičkog postignuća Obamine administracije. Potom su došli na red sporazumi koji slove kao temelj globalne sigurnosti, a koje su čelnici SAD-a i Rusije potpisali u vrijeme detanta.

>> FOTO Amerikanci na Mars uputili novo vozilo, koje stoji čak 2,2 milijarde dolara

Ovdje je ponajprije riječ o Trumpovu povlačenju iz Sporazuma o eliminaciji nuklearnih projektila kratkog i srednjeg dometa (INF), koji su 1987. potpisali tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov. Riječ je o sporazumu od krucijalne važnosti za sigurnost Europe iako Europa nije bila njegova potpisnica, ali je od njega imala najviše koristi. Eliminacijom tog sporazuma europski kontinent ponovno je postao potencijalno nuklearno bojište, čime se Europa de facto vratila u vrijeme hladnog rata. Trumpova Amerika ovih je dana najavila i povlačenje iz sporazuma o otvorenom nebu, kojim se omogućava prelijetanje teritorija neke zemlje sa složenom senzorskom opremom kako bi se vidjelo pripremaju li se za vojne akcije.

I na kraju je došao na red i jedini preostali veliki američki bilateralni sporazum o kontroli naoružanja s Rusijom, koji se naziva "novi Start". Trump je najavio povlačenje i iz sporazuma koji dvije nuklearne velesile ograničava na 1550 operativnih nuklearnih projektila. Njegov rok istječe 5. veljače sljedeće godine, a stručnjaci smatraju da je rok za njegovu obnovu, a pogotovo za dogovor o novom sporazumu, prekratak, jer Trump inzistira da se sporazumu mora pridružiti i Kina, dok Peking za to ne pokazuje nikakav interes. Prvog dana četverodnevnih pregovora razgovaralo se o sigurnosti u svemiru, koja je narušena nakon što su SAD i Velika Britanija nedavno optužili Rusiju da je u svemir lansirala satelit s karakteristikama oružja ocjenjujući da je riječ o ugrožavanju mirnog korištenja svemira.

Svemir je postao nova fronta, a Washington optužuje Moskvu i Peking da su svemir pretvorili u ratnu zonu najavljujući da će predložiti pravila o odgovornom ponašanju u svemiru, dok Moskva i Peking predlažu da se međunarodnim sporazumom zabrani oružje u svemiru, čemu se Washington protivi.

Pripreme za dolazak ljudi

I baš dok su Amerikanci i Rusi u Beču razgovarali o oružju u svemiru, Amerikanci su na Mars uputili novo vozilo, koje košta čak 2,2 milijarde dolara, pri čemu valja imati na umu da je to već treće vozilo upućeno prema Marsu u posljednjih desetak dana. Najprije su svoju sondu za istraživanje Marsa 20. srpnja uputili Ujedinjeni Arapski Emirati, tri dana poslije to je učinila i Kina, dok je prema Marsu jučer poletio i američki rover "Perseverance".

Razlog ovoj gužvi na svemirskoj trasi prema susjednom planetu je prozaičan: ovih je dana put između Zemlje i Marsa relativno najkraći. Međutim, dok je UAE na Mars poslao sondu koja će samo kružiti oko Marsa, kineski i američki roveri trebali bi pristati na Mars. Sve ekspedicije imaju zajednički cilj: doznati što je moguće više o Crvenom planetu kako bi i ljudi jednog dana mogli kročiti na nj.