Martina Dalić: Ne bojim se stranih revizora!

Martina Dalić ušla je u Vladu potkraj prošle godine, zajedno s još troje novih ministara kojima je Jadranka Kosor u izbornoj godini odlučila ponuditi novo, drugačije lice HDZ-a. Dalić, međutim, nije nova osoba u javnom životu zemlje, kao mlada ekonomistica bila je bliska suradnica bivših HDZ-ovih funkcionara Borislava Škegre i Bože Prke, a jedno vrijeme surađivala je i sa Šukerom.

Premijerkin savjetnik Željko Lovrinčević tvrdi da će Hrvatska ove godine ostvariti samo 0,2 posto rasta. Proračun je planiran uz pretpostavku da će BDP rasti 1,5 posto. Kako ste uspjeli pokriti tu razliku bez rebalansa?

Kretanje poreznih prihoda puno je precizniji pokazatelj gospodarskih kretanja od bilo koje statističke procjene – posebno kada se uzme u obzir kvaliteta statističkih podloga u nas. I sama sam makroekonomist pa detaljno poznajem i statistiku i kvalitetu prognostičkih metoda koje se koriste. Ovogodišnji će porezni prihodi, zahvaljujući gospodarskim kretanjima i naporima Ministarstva financija, biti na razini plana. I to uz snižene stope poreza na dohodak, nižu trošarinu na naftne derivate i bez prihoda od kriznog poreza koji je ukinut krajem prošle godine. Jednostavno, profesionalno i štedljivo smo upravljali državnim financijama i rezultat nije izostao.

Oporba se boji ispadanja "kostiju iz ormara", pa će, preuzme li vlast, angažirati stranu agenciju da utvrdi pravo stanje duga. Bojite li se što bi mogla zateći?

Nemam se ja čega bojati, jer onaj koga to zanima i tko, naravno, ima potrebna znanja za razumjeti te podatke, može vrlo detaljno pratiti stanje u javnim financijama.. Na našem webu nalaze se detaljni podaci o mjesečnim prihodima i rashodima zaključno s 30. rujnom, a detaljna izvješća podnose se Saboru svakih šest mjeseci, uključujući i ono državne revizije. Nema iznenađenja i tajni, to su političke floskule. Ako oporba tvrdi da joj u vođenju zemlje, dođe li na vlast, treba strana revizorska agencija, a tvrdi, onda time istodobno kazuje da njezini ljudi nemaju znanja potrebna za vođenje zemlje.

Mnogi su se čudili što ste ušli u HDZ-ovu Vladu u jeku najvećih skandala i procesa vezanih uz tu stranku. Čime vas je HDZ osvojio? Je li u pitanju sigurno mjesto saborske zastupnice u iduće četiri godine, bez obzira na to kakvi će biti izborni rezultati?

Uz poštovanje prema časti obnašanja dužnosti saborskog zastupnika teza da je to mjesto moglo biti razlog mog stranačkog aktiviranja je apsurdna, jer se zna da sam na mjesto ministrice došla s višestruko bolje plaćenog mjesta direktorice banke. Ozbiljnost vremena u kojem živimo i težina krize koja je zahvatila cijeli svijet i ne samo nas, zahtijeva od svakog od nas da angažira sva svoja znanja i sposobnosti na njezinu svladavanju. Ja sam se zato prihvatila ovog posla. Nisam od osoba koje stoje po strani, stalno iznose kritičke opservacije i "očigledna" rješenja koja, eto, vlast nikako ne prepoznaje. Iz krize ćemo izaći samo ustrajnim, marljivim i ozbiljnim radom. Tako ja pristupam ovom poslu. A što se tiče "skandala", upravo je Vlada Jadranke Kosor otvorila borbu protiv korupcije ne ustručavajući se čistiti i pred vlastitim vratima. To je uvijek najteže i smatram da u tome zaslužuje svaku potporu.

Namjeravate li se stranački aktivirati u HDZ-u i kandidirati za neke stranačke funkcije?

Ministrica sam u HDZ-ovoj Vladi, što je moj treći dužnosnički posao u HDZ-ovim vladama, te prva osoba na listi za sedmu izbornu jedinicu. A koje bi to još stranačke funkcije mogle biti?

Kako komentirate priče o silnim investicijama koje samo što nisu počele, a rasta nema. Tko danas ima kapitala i petlje za ulaganja?

HDZ ne plasira priče o investicijama već intenzivno radi na njihovu pokretanju s jasnim planom daljnjeg osnaživanja investicija i investicijskog ciklusa. Samo za primjer, projekti Zračna luka Zagreb, Brijuni rivijera, Kupari, hidroelektrana Ombla i dr. pretvorit će se u sljedećih nekoliko mjeseci u gradilišta koja će značiti nove poslove za mnoge naše poduzetnike. Samo u zadnje dvije godine pokrenuli smo projekte vrijedne više od 20 milijardi kuna i točno znamo kako doći do 100 milijardi kuna investicija u sljedećem mandatu. U ovom je kontekstu iznimno bitan i dovršetak pregovora s EU. Zbog dovršetka pregovora Hrvatska danas više nije malo tržište od 4,5 milijuna ljudi već investirati u Hrvatsku znači investirati na tržište od 500 milijuna ljudi. Interes investitora je jasno pokazao i nedavno održan investicijski forum. Na sve to doći će i nepovratna sredstva iz europskih fondova koja će dodatno osnažiti investicijski ciklus.

Koliki će biti tečaj kune prema euru 14. 11. 2012?

Kristalnu kuglu nemam. Međutim, prije nekoliko tjedana napunilo se 18 godina od provođenja stabilizacijskog programa, osamnaest godina u kojima Hrvatska uživa stabilnost cijena i tečaja. To je dio naše svakodnevice koju danas uzimamo kao danu i neupitnu, a čije je temelje postavila jedna od prethodnih HDZ-ovih vlada. Sigurna sam, stoga, da će i u sljedećoj godini Hrvatska zadržati stabilnost tečaja i time zaštititi realnu vrijednost i plaća i mirovina.

Treba li se Hrvatska bojati grčkog ili talijanskog scenarija?

Hrvatska se ne treba bojati grčkog scenarija, jer kada poredamo države EU po visini duga tada se Hrvatska nalazi u donjem dijelu tog popisa, među niže zaduženim zemljama. Međutim, iz tuđih iskustava treba izvući pouke i spriječiti da se Hrvatska ikada suoči s takvim problemima. Zbog toga ćemo dosljednom provedbom Zakona o fiskalnoj odgovornosti prepoloviti deficit u iduće dvije godine, ali i predložiti promjenu ustava kojom će se ograničiti visina duga i deficita. Ubrzavanje gospodarskog rasta u tom je smislu posebno značajno, zbog čega smo usmjereni za jačanje investicija i ulaganja.