Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić danas je u Dugoj Resi potpisala ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt "Razvoj poduzetničkog inkubatora Duga Resa", a prijepore o gradnji plinske termoelektrane Peruća komentirala i u kontekstu prepreka investicijama i negativne atmosfere prema investitorima.
Projekt "Razvoj poduzetničkog inkubatora Duga Resa" vrijedan je 2,8 milijuna kuna, a bit će podržan s 2,25 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava.
Po riječima gradonačelnika Grada Duga Resa Tomislava Boljara, njima bi za realizaciju tog projekta trebalo šest godina, a sada će se realizirati za šest mjeseci i za Dugu Resu će predstavljati ozbiljan poduzetnički iskorak.
Dalić je istaknula kako je za projekte razvoja poduzetničke infrastrukture u 48 lokalnih jedinica ukupno na raspolaganju 640 milijuna kuna.
Podsjetila je da Ministarstvo gospodarstva upravlja europskim sredstvima koja su namijenjena gospodarstvu i poduzetnicima iz Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija" za koji je u financijskom razdoblju 2014.-2020. na raspolaganju 970 milijuna eura. Do sada je ugovoreno 30 posto tih sredstava, što Ministarstvo gospodarstva svrstava među ministarstva s najvećim postotkom ugovorenosti, istaknula je, dodajući i da je u devet mjeseci ove godine doneseno više od tisuću i pol odluka o financiranju, vrijednih 1,7 milijardi kuna, a iza čega su projekti ukupne vrijednosti više od tri milijarde kuna.
Odgovarajući na novinarska pitanja o otvorenom pismu znanstvenika o plinskoj termoelektrani Peruća i u tom kontekstu na upite u vezi zastupnika Mosta Mire Bulja, na čiji je prošlotjedni istup u Saboru burno reagirala, Dalić je rekla kako nije u proteklom razdoblju komentirala ništa vezano za znanstvenike te da, po podacima koje ima, "zastupnik Bulj u Saboru nije dijelio nikakve znanstvene podatke".
"Međutim, ako je ova epizoda način na koji se u hrvatskom javnom prostoru veća pozornost poprimila rasprava o pitanju kako je moguće da u Hrvatskoj, sukladno hrvatskim propisima, vrlo često ništa nije moguće i vrlo često je nemoguće investirati, onda sam vrlo zadovoljna. Kao što svi znamo, Irska je prepuna golf igrališta, u Hrvatskoj to nije moguće. Hrvatska je na arbitraži u Washingtonu po pitanju investicija koje ne idu. Svijet je prepun visokokvalitetnih luksuznih hotela, Hrvatska želi turizam dodane vrijednosti, ali ove investicije idu teško", ustvrdila je Dalić.
Podsjetila je i da hrvatski propisi predviđaju procedure i postupke koje je, kroz Zakon o strateškim investicijskim projektima, država sama ponudila kako bi investicijski projekti lakše dobili potrebne dozvole, odobrenja, mišljenja da se projekt provede.
"Pa kako je moguće da projekti koji se na taj postupak i proceduru prijave, udovolje propisima, dobiju pozitivno mišljenje resornih ministara i to za vrijeme premijera Tihomira Oreškovića, potpisano od tadašnjih ministara zaštite okoliša i gospodarstva, onda odjednom postanu predmet kontroverze i predmet zaustavljanja", upitala je Dalić.
Poručila je da se zalaže da se svaki investicijski projekt provede u Hrvatskoj u skladu s hrvatskim zakonima i procedurama. Mi smo članica Europske unije, što znači da smo usvojili sve najviše standarde koji se primjenjuju u EU, te treba dopustiti da ti mehanizmi funkcioniraju u odnosu na bilo kojeg investitora koji je spreman udovoljiti uvjetima koje ti propisi zahtjevaju, kazala je.
Istaknula je i da kao potpredsjednica Vlade svakodnevno prima pisma, zahtjeve za sastanke investitora, najčešće s problemima da se negdje nešto ne može napraviti pri čemu se teško može objasniti zašto ili što je u njihovu prijedlogu sporno ili nesukladno propisima.
Upozoravajući i na probleme nedovoljnog rasta zaposlenosti i iseljavanja, Dalić je kazala kako to treba povezati i s pitanjem zašto u Hrvatskoj postoje značajne investicijske prepreke, negativna atmosfera prema investitorima koja se ne može temeljiti na argumentima da investitori krše ili nisu spremi poštivati hrvatske propise.
"Ako ova rasprava, koja je počela u Saboru, jasnije i djelotvornije skrene pažnju javnosti i cjelokupnog društva na prave i stvarne prepreke našem razvoju, barijerama rasta, onda je ta rasprava djelotvorna i onda smo konačno počeli raspravljati o pravim temama koje određuju našu budućnost", zaključila je.
Investicije u Hrvatskoj ne uspijevaju zbog prevelikih otpora interesnih lobija kojima je cilj uništiti Hrvatsku i iseliti što više Hrvata, i u tome odlično uspijevaju. Večernjak, list u austrijskom vlasništvu, je samo jedan primjer za navedeno, no puno dalje nisu ni pročetnički HDZ, proudbaški SDP, a još manje Most koji ni nije ništa drugo nego političko krilo stranog kapitala.