Nakon što su se u četvrtak Francuzi probudili s blokiranim gradovima i paraliziranim javnim prijevozom zbog općeg štrajka uperenog protiv najavljene reforme mirovinskog sustava, jučer su ih dočekale iste scene. Nastavljen je štrajk željezničara, profesora, radnika na aerodromima, vatrogasaca, bolničkog osoblja... koji se protive planu predsjednika Emmanuela Macrona da ukine posebne povlastice prilikom odlaska u mirovinu za mnoge radnike, većinom u javnom sektoru. Za francuskog lidera ovo se razvija u najveći problem u mandatu.
Uhićeni nasilnici
U francuskim gradovima u protekla dva dana prosvjedovalo je oko milijun i pol ljudi. Dio prosvjednika koji su nosili transparente s likom i porukama Karla Marxa sukobio se s policijom te je palio kante za smeće te je u Parizu uhićen 71 prosvjednik, a od nasilnih pojedinaca ogradili su se svi sindikati. Jučer su mnoge škole još uvijek bile zatvorene, neke bolnice nisu primale pacijente, a javni je promet još uvijek bio zaustavljen. Vozači pritom najavljuju da neće biti ni otvoren sve do kraja vikenda. Zbog toga se čini da dvije strane, vlada i prosvjednici, pokušavaju izmoriti jedni druge čekajući da javnost ustane protiv onih drugih.
Francuzi prosvjeduju protiv pokušaja vlade premijera Edouarda Philippea, Macronova saveznika, da ukine povlastice koje radnici u različitim sektorima imaju prilikom odlaska u mirovinu. Komplicirani mirovinski sustav rezultirao je mrežom od čak 42 različita režima obračuna mirovina. Usto, javni sektor ima eksplicitne povlastice u odnosu na privatnike.
VIDEO: Najnoviji prosvjedi u Francuskoj
Sindikati govore da će reformski plan vlade izjednačenja uvjeta za sve radnike voditi duljem radu jer će, da bi primili punu mirovinu, trebati raditi do 64. godine, iako im zakon jamči da se umiroviti mogu već s 62 godine. Tvrde isto tako da će mnogi imati manje mirovine koje su trenutno sa 1600 eura u prosjeku među najvećima u EU.Neki sindikati najavljuju da će štrajkati još najmanje tjedan dana. Vlada, prema najavama, čeka pravi trenutak za vikend kada će se opsežnije baviti zahtjevima štrajkaša.
Paralele sa 1995.
Mnoge je ova situacija podsjetila na 1995. kada je konzervativna vlada Alaina Juppéa poklekla i odustala od slične mirovinske reforme zbog trotjednog štrajka koji je potpuno paralizirao zemlju. Dvije godine kasnije na parlamentarnim izborima Juppéova stranka poražena je što su mnogi povezali sa štrajkom. Francuskog predsjednika, koji je već svjedočio dugotrajnim demonstracijama Žutih prsluka prije godinu dana, trenuačno podržava oko trećine birača. Pritom se javio poseban paradoks: kako je moguće da čak 58 posto Francuza podržava štrajk u isto vrijeme kada se 64 posto njih slaže da bi komplicirani trenutni mirovinski sustav trebalo zamijeniti jedinstvenim što je načelno točno ono što predlaže Macron?
Kolumnist Bloomberga Leonid Bershidsky smatra da je to zato što francuske vlasti nisu uopće dovoljno dobro objasnile javnosti što žele pa sindikati imaju mnogo prostora “širiti paniku”. Samom Macronu dosad se često prigovaralo na prebrzom i tehnokratskom odlučivanju protiv čega su brojni Francuzi opet ustali. No, isto tako, mnogi koji podržavaju reformu skupog mirovinskog sustava još su jednom podsjetili na kontroverzne prošlogodišnje Macronove tvrdnje u Danskoj da su luterani Danci spremni na promjene, nasuprot reformama nesklonima galskim Francuzima.
Macron je gotov od trenutka kad je pokusao upotrijebiti vojsku protiv naroda. Sva sreca pa je vojska rekla ne..