Na današnji dan 1985. potpisan je Schengenski sporazum, prvi dokument na temelju kojeg je počelo uklanjanje graničnih kontrola i stvaranje zone slobodnog kretanja koja danas obuhvaća 27 europskih zemalja, među kojima od 1. siječnja ove godine i Hrvatsku. Schengenski sporazum 14. lipnja 1985. potpisale su Belgija, Luksemburg, Nizozemska, Francuska i Savezna Republika Njemačka, u mjestu Schengenu u Luksemburgu.
Rumunjska i Bugarska blokirane
Prošlo je još pet godina dok nije potpisana i Konvencija o primjeni Schengenskog sporazuma, dokument iz lipnja 1990., a onda su, nakon još pet godina, 26. ožujka 1995., uklonjene i fizičke granične kontrole između pet zemalja potpisnica, kojima su se do tada pridružile još dvije - Španjolska i Portugal. Posljednjim proširenjem schengenske zone na Hrvatsku, taj prostor sada obuhvaća 23 države članice Europske unije i četiri pridružene schengenske države koje nisu članice Unije. To su Island, Lihtenštajn, Švicarska i Norveška. Jedine četiri zemlje članice Europske unije koje su izvan Schengena su Irska, Cipar, Bugarska i Rumunjska, s time da dvije potonje imaju šanse da relativno brzo slijede Hrvatsku. Na dramatičnom sastanku Vijeća EU u prosincu, kada je donesena odluka o proširenju Schengena na Hrvatsku, Rumunjska i Bugarska ostale su blokirane protivljenjem Austrije.
Kad je originalni Schengenski sporazum potpisan prije 38 godina, nitko u današnjoj Hrvatskoj ili Sloveniji, tadašnjim socijalističkim republikama u sastavu Jugoslavije, vjerojatno nije ni pomišljao da će se ideja o europskom prostoru bez graničnih kontrola, zamišljena i stavljena na papir u nekom tamo selu u Luksemburgu, proširiti i do nas. Da je netko tada, u lipnju 1985., prišao putnicima koji su čekali na Sežani, graničnom prijelazu između SFRJ i Italije, i rekao im da će u budućnosti automobili i putnici ovuda juriti bez zaustavljanja, kao da voze unutar iste države, putnici bi ga vjerojatno odmah prijavili obližnjoj miliciji kao “sumnjivo lice”. Predrag Fred Matić, danas hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu, u to je doba često odlazio iz rodnog Vukovara u Trst u nabavu svakakve robe. I jučer, kad se svega toga prisjećao nakon što smo mu u kafiću Europskog parlamenta u Strasbourgu rekli da pišemo tekst o 38. obljetnici Schengenskog sporazuma, sa smiješkom je priznao da su prelasci granice na Sežani bili “traumatični događaji kao iz logora”.
- Išao sam u Italiju svaki tjedan i to su bile muke; čekanje, maltretiranje ili s milicijom ili s carinom... Ako ste prošli bez kazne, onda se šoping isplatio, ali ako su vam udarili carinu, onda ste bili na nuli ili u minusu - rekao je Matić. Zbog toga je, kazao je, imao zaista poseban osjećaj kad se ove godine prvi put vozio preko Macelja bez zaustavljanja na granici između Hrvatske i Slovenije. Nakon što je i Hrvatska ušla u schengensku zonu.
VIDEO Podizanjem rampe i skidanjem table proslavljen ulazak Hrvatske u schengenski prostor na graničnom prijelazu Bregana
- Ulazak u Schengen je najveće postignuće našeg članstva. Najljepši događaj, najveći uspjeh Hrvatske u EU - nimalo ne dvoji Matić.
Od 2024. uvodi se EES sustav
Slovenija se pridružila schengenskoj bezgraničnoj zoni 21. prosinca 2007., zajedno s Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Poljskom, Estonijom, Letonijom i Litvom. Bilo je to tri i pol godine nakon što su te zemlje ušle u Europsku uniju.
Kretanje između europskih zemalja bez graničnih kontola i općenito se smatra jednim od najvećih i najvidljivijih postignuća projekta europskih integracija. Iako su na mnoge granice unutar schengenskog prostora vraćene privremene (puno manje stroge) granične kontrole nakon izbijanja migrantske krize i opasnosti povezane s terorističkim napadima, Schengen se kao ideja bezgraničnog kretanja nastoji očuvati, ojačati, proširiti. To zahtijeva i neke reforme kao što je uspostava novih zajedničkih propisa o migracijama i azilu, ili jačanje kontrola na vanjskim granicama. Kako kontrola neregularnih migranata, tako i kontrola regularnih putnika na graničnim prijelazima. Jedna od novosti, koja tek treba zaživjeti na vanjskim granicama, je EES (entry/exit system), sustav očitanja digitaliziranih podataka svih putnika koji nisu državljani Europske unije. Početak primjene tog sustava očekuje se u ljeto 2024. i mogao bi produljiti čekanje na vanjskim granicama Schengena i EU svuda, pa i na onima između Hrvatske i BiH, Srbije ili Crne Gore.
Znači, Fred se bavio švercom.