Šezdesete su godine 20. stoljeća. U Hrvatskoj živi i radi Janko Matko – najpopularniji pučki književnik. No vremena su takva da dva svoja romana ovaj autor sprema u ladicu i svojim nasljednicima daje jasne upute: “Ovi se romani smiju objaviti tek tada Hrvatska postane samostalna država”.
Opasnost za obitelj
“Moj se dida bojao za sigurnost obitelji. Dobro je znao da ima pečat hrvatskog nacionalista, desne ruke Stjepana Radića i jednog od najbližih prijatelja (i nesuđenog vjenčanog kuma) kardinala Stepinca. Tada je samo spominjanje Stepinčeva imena bilo dovoljno da čovjeka proguta mrak jer mu je prilijepljena etiketa klerofašista...” Tako danas govori Mario Matko, unuk slavnog književnika uz čije su romane odrastale generacije čitatelja.
Prvi od dva spremljena romana bio je upravo onaj o ljubavi kardinala Stepinca, a drugi je ”Bartol Budimgradski” koji je prvi puta na samom kraju 2015. godine objavio Večernji list i koji se može kupiti na svim kioscima po cijeni od 39,90 kuna. U ovom romanu Janko Matko kroz dirljivu ljubavnu priču zapravo tematizira stradanja školovanog hrvatskog vojnog kadra.
– “Bartol Budimgradski” djedov je roman s ratnom tematikom. Pišući o Prvom svjetskom ratu, on pokazuje da su hrvatski vojnici bili “topovsko meso” u svim državama – od Austro-Ugarske Monarhije do Jugoslavije, da su slani na najgore fronte, a da je hrvatski časnički kadar teška srca gledao kako gine gomila hrvatskih mladića. A nakon raspada Austro-Ugarske hrvatski časnici još su gore prošli u novoj, tzv. jugoslavenskoj, a zapravo srpskoj vojsci, jer oni su Kraljevinu Jugoslaviju vidjeli samo kao produžetak Srbije – kaže Mario Matko.
Skromni službenik u banci
Bartol, vitez od Budimgrada, kojeg je Janko Matko osmislio po stvarnom čovjeku kojeg je upoznao kao skromnog bankarskog službenika, vojnu akademiju završava uoči Prvoga svjetskog rata i kao mladi časnik biva uvučen u ratne strahote. Mladost provodi na rumunjsko-mađarskoj fronti, razapet između snažnih rodoljubnih osjećaja, žudnje za ljubavlju i časničke zakletve... Ljubav pronalazi u mladoj učiteljici Gabrijeli u kojoj prepoznaje ženu koja s njim dijeli i domoljubni zanos i hrvatski ponos.
Ukratko, pred čitateljima je još jedno djelo majstora pera koji kroz veliku ljubavnu priču zapravo govori o stradanju hrvatskih domoljuba, a stranice koje je napisao o blatnim rovovima Prvog svjetskog rata najbolje su od svega što nam je ponudio u svom opusu.
Neka se strpi malo uskoro ce imati materijala za novu knjigu kada budemo poslani ponovno kao topovsko meso za nase vlasnike u Siriju ili Libiju ili Irak ili mozda Ukrajinu. Mi nikako da naucimo, a mastamo o tome kako cemo biti "Svicarska". S ovakvim sluganskim mentalitetom mozemo biti samo topovsko meso, kao I jako puno puta prije u povijesti.