Sergio Mattarella (73) upravo je izabran za novog predsjednika Italija.
Sergio Mattarella (73) prvi je Sicilijanac od dosadašnjih 12 predsjednika Republike Italije. Ušao je u politiku kada je mafija ubila njegova starijeg brata Piersantija dok je 1980. bio predsjednikom regije Sicilije. Sergio, sin Bernarda Mattarelle koji je bio demokršćanin i više puta ministrom između 1950. i 1960., prvi put je izabran u parlament 1983., te je biran u parlament sve do 2008., a od 2011. godine članom je Ustavnog suda.
Dakle bio je članom Demokršćanske stranke, koja je zatim promijenila ime u Talijansku pučku stranku iz koje su se odvojile dvije stranke. Mattarella je otišao s lijevijom strujom bivših demokršćana u novoosnovanu stranku Margherita, koja se zatim stopila najprije u Ulivo (Maslinu), a zatim u današnju Demokratsku stranku nastalu iz bivše Komunističke partije. Na određeni način stvorio se onaj povijesni kompromis koji su sedamdesetih godina zagovarali tadašnji čelnici Komunističke partije Enrico Berlinguer i Demokršćanske stranke Aldo Moro. Moglo bi se kazati kako je Mattarella nasljednik Alda Mora, koji je 1978. trebao postati predsjednikom talijanske republike, ali su ga ubile Crvene brigade, pa je za šefa države izabran socijalist i antifašistički borac Sandro Pertini.
Ukinuo vojnu obvezu
Mattarella je bio ministrom obrazovanja u četvrtoj vladi Giulija Andreottija i 27. srpnja 1990. godine je podnio ostavku jer se suprotstavio nacrtu zakona kojim se omogućavalo privatnim tv-postajama izravni prijenos i uvođenje informativnih emisija, dnevnika. Tim zakonom se omogućilo tv-postajama Silvija Berlusconija uvođenje dnevnika, izravnih prijenosa, odnosno izjednačene su s pravima koje je imala državna televizija RAI. To je bilo prvo "sučeljavanje“ Mattarelle s Berlusconijem, koji je zatim 1994. postao premijerom. Na tim parlamentarnim izborima prvi puta se glasovalo na temelju većinskog izbornog zakona koji je 1993. napisao upravo Mattarella i usvojio parlament. Taj izborni zakon je nazvan „Mattarellum“ i s tim zakonom se glasovalo 1994., 1996. i 2001. godine.
Mattarella je 1995. podupro kandidaturu Romana Prodija za premijera na čelu lijevog centra nazvanog Maslina, koji je pobijedio Berlusconija na izborima 1996. Nakon ostavke Prodija stvorena je vlada Massima D'Aleme, prvog ex-komuniste premijera, u kojoj je Mattarella bio potpredsjednikom vlade, te od 1999. do 2001. ministrom obrane. Kao ministar obrane vodio je osjetljive pripreme i pregovore o sudjelovanju Italije u operaciji Allied Force kojom je NATO intervenirao u ratu na Kosovu. Parlament, na osnovu Mattarellina prijedloga, donio je odluku o sudjelovanju Italije u zračnim napadima na Srbiju i iz vojne baze u Avianu polijetali su ratni zrakoplovi u operacije bombardiranja srbijanskih vojnih postaja. Mattarellinom reformom talijanskih oružanih snaga ukinuta je i vojna obveza u Italiji.
Mattarella će, zasigurno, kao šef države biti odlučan i nepristran sudac i čuvar ustavnosti.
>>'Crni dim' i u trećem krugu predsjedničkih izbora u Italiji
>>U prvom krugu glasovanja talijanski predsjednik nije izabran
Nek odobri sad još jedan napad kao predsjednik , pa će bit pravi !