Matthew Rycroft: Dodik i Silajdžić su zapreke za policiju

Nakon duže vremena međunarodna zajednica odlučno je nastupila pritišćući domaće političare kako bi okončali reformu policije. Iako nekolicina domaćih političara “prkosi”, vjerujući kako je sa Schwartz-Schillingom završena era smjena, iz diplomatskih krugova i OHR-a ne pokazuju neodlučnost. Britanski veleposlanik u BiH Matthew Rycroft optimističan je u postizanje dogovora ističući snažnu potporu visokom predstavniku.

RYCROFT: Mi snažno podupiremo prijedlog visokog predstavnika Miroslava Lajčaka jer govori o ta tri načela. Ali ako istodobno političke stranke mogu dogovoriti neku drugu verziju koja bi sadržavala tri načela, onda bi mi svi to prihvatili.

VL: Ali za međunarodnu zajednicu, kao i u brojnim drugim odnosima, problem leži u Silajdžiću i Dodiku. Postoji li mogućnost da ih međunarodna zajednica kazni?
RYCROFT: Tu se nalaze zapreke. Mogu pak s druge strane reći kako su hrvatske stranke bile konstruktivne i od pomoći. Ali sve su opcije otvorene što se tiče međunarodne zajednice kada su u pitanju opstrukcije.

VL: Ali era Christiana Schwartza Schillinga označila je obustavu sankcioniranja političara. Je li se međunarodna zajednica vraća unatrag?
RYCROFT: Mislim da ova zemlja kreće unatrag. Era nešto manje međunarodne angažiranosti pokazala je svoje učinke. Bez aktivne međunarodne uloge ove zapreke ostaju. Nešto čak i ide na gore. Ne možemo samo sjediti i gledati kako se to događa. Gledano s naše pozicije i mi također ovdje imamo veliki udjel.

VL: Uključuju li, hipotetički gledano, moguće mjere i uklanjanje Silajdžića i Dodika?
RYCROFT: U ovoj zemlji imamo dva zacrtana zadatka. Jedan je provedba daytonskog sporazuma i očuvanje mira. To se odnosi na visokog predstavnika koji ima bonnske ovlasti s kojima može micati ljude s pozicija. S druge strane je europski integracijski zadatak. Bonske ovlasti se s ovim ne slažu.

VL: Ali mi smo u nekoj vrsti procijepa između ove dvije krajnosti? 
RYCROFT: To se odnosi na dosta stvari. Ali bonnske ovlasti se ne mogu uklopiti u europsku perspektivu jer EU ima dovoljno teških odluka i bez ovoga. Zato politički lideri jednostavno moraju sjesti zajedno i doći do konsenzusa. Što se tiče uklanjanja dužnosnika, visoki predstavnik je o tome bio jasan da iskoristi sve što mu stoji na raspolaganju. I osobno ga u tome podupirem.

VL: Hoće li se do kraja rujna pojačati pritisak međunarodne zajednice na političare oko policije?
RYCROFT: Pritisak je pogrešna riječ, ali ponavljam nećemo samo sjediti i promatrati. Domaći političari moraju preuzeti odgovornost jer je u pitanju njihova zemlja i budućnost. Sve su zemlje u okruženju napravile napredak, a BiH je sada iza njih prema EU. BiH ima problema, ali nije nikakva isprika 12 godina poslije rata ne moći postići dogovor.

VL: Kako pokrenuti i dovršiti ustavne promjene kada se i na jednostavnijem pitanju policije ne mogu usuglasiti stajališta?
 RYCROFT: Politička atmosfera je vrlo negativna.

VL: Znači niste optimist?!
RYCROFT: Mogućnosti postoje i ja sam optimističan. To moram biti, ali ustavne su promjene puno složeniji proces. I sada je sigurno kako se ne može započeti rasprava o ustavu dok se ne okonča policijska reforma za što gospodin Lajčak očekuje da će se dovršiti do kraja rujna.

VL: Postoji li sadržajno veza između policijske i ustavne reforme? 
RYCROFT: U nekome smislu postoji. Prijenos ovlasti na državnu razinu je ustavno pitanje. Ustavna reforma zahtijeva puno veću odgovornost i spremnost na dogovor, a takva atmosfera jednostavno nije sada.

VL: Srednja razina vlasti ključ je rješenja preustroja zemlje i njezine stabilnosti. Gdje osobno vidite rješenje?
RYCROFT: Postoje više različitih modela unutar Europe, ali i svijeta u kojima uspješno funkcioniraju sve razine vlasti. Ne postoji idealna kopija. Postoji britanski, njemački, španjolski primjer. Nijedan nije niti odgovarajući, ali niti pogrešan za BiH. Najvažnije je, međutim, dogovor lokalnih političara kako bi ova zemlja bila na putu EU. U ovome pak trenutku ova zemlja ne ide nigdje. Ne ide prema Europi. To je zabrinjavajuće i potencijalno opasno.

VL: Jeste li pročitali sadržaj Deklaracije hrvatskih stranaka o ustavnim promjenama i kakvo je vaše stajalište o tome dokumentu? 
RYCROFT: Da, naravno, pročitao sam. Sve stranke sada izlaze s prijedlozima i to je u redu. Ali ja mislim kako svi trebaju u različitosti pronaći konsenzus. Jednostavno je nekima isticati kako treba ukinuti entitete, drugi pak misle da treba stvarati nove entitete. Ostali pak žele da njihov entitet bude u diskontinuitetu. Međutim, o tome je potrebno postići suglasje koje bi u parlamentu dobilo potporu. Ako mene pitate, da, ja jesam za izmjene Ustava koji bi bio prilagođen standardima EU.