Matura za dobar (3), rezultati lošiji nego prošle godine

Učenici su ovogodišnju maturu riješili s prosječnom ocjenom dobar i lošiji su nego prošle godine, pokazali su rezultati testova državne mature koje je u ponedjeljak predstavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Lošije nego lani

– Rezultati mature lošiji su nego lani, negdje na razini prve godine održavanja mature. No, to ne znači da su učenici lošiji. Također, nemamo analizu po školama jer to nije mjerilo uspješnosti škole. Primjerice, iz neke škole maturi je mogao pristupiti mali broj učenika, a da ostvare dobre rezultate dok iz druge mogu pristupiti svi učenici i ostvariti lošiji prosjek. Za takvo mjerilo potrebni su nacionalni ispiti koji bi bili obvezni za sve, i u osnovnoj i srednjoj školi – kazao je Goran Sirovatka, ravnatelj NCVVO-a.

Sirovatka je primijetio da su učenici prilično nesigurni jer prijave veći broj predmeta, a onda se na njima ne pojave. Državnu maturu nije položilo više od 3200 učenika, koji su, uglavnom, pali po jedan obavezan predmet (50 palo ih je sva tri obavezna predmeta). Još gotovo četiri tisuće učenika nije uspjelo položiti izborni predmet. Zanimljivo je da iz hrvatskog jezika nitko od učenika nije uspio osvojiti maksimalan broj bodova, s a najboljim rezultatom bilo je sedam učenika koji su polagali višu razinu (iz Zagreba i Osječko-baranjske županije) i samo dvoje učenika koji su polagali osnovnu razinu (iz Zagreba i Zadarske županije). Za razliku od hrvatskog, neki su učenici uspjeli riješiti točno sve zadatke u ispitu iz matematike. Pet učenika osvojilo je najveći broj bodova na višoj razini mature iz matematike, dok ih je 46 uspjelo riješiti sve na osnovnoj razini testa. Najbolji matematičari ravnomjerno su stigli iz škola diljem zemlje tako da se uspjeh ne može pripisati nijednoj školi, odnosno gradu. Iako je visok postotak učenika koji su “pali” ispit iz fizike – njih 1519, odnosno 19 posto – i u tom se predmetu našlo talenata. Od 8017 učenika koji su rješavali test, petnaestih je uspjelo osvojiti najveći broj bodova, a 524 su dobila odličnu ocjenu.

Iako izborni predmeti s manje opsežnim programom i satnicom u školama, najgorima među učenicima pokazali su se psihologija i informatika.

PIG, fizika, biologija...

– Prošle su godine rezultati iz psihologije bili jako loši, a ponovili su se i ove godine – kazao je G. Sirovatka. Za izborni predmet psihologiju su uzela 3803 učenika, a više od trideset posto, odnosno njih 1160, dobilo je nedovoljnu ocjenu. Odličan je dobilo 138 đaka. Među informatički pismenom generacijom jedan od problematičnijih ispita pokazao se i onaj iz informatike, koju je za izborni predmet polagalo 3894 učenika. Više od pedeset posto učenika ocijenjeno je dovoljnim, dok ih je odličnu ocjenu dobilo samo njih šezdeset. Politika i gospodarstvo nastavili su tradiciju najpopularnijeg izbornog predmeta među maturantima. Uzelo ga je 9707 učenika, a po popularnosti slijedi fizika (8031 učenika), biologija (6614 učenika) pa psihologija (3814). Etiku je palo osam đaka, a odličan ih je dobilo dvoje, dok je vjeronauk palo njih 13, a devet ih je dobilo pet.