Državna matura

Maturanti od izbornih predmeta najviše biraju fiziku, a najmanje etiku

Foto: Borna Filić/PIXSELL
Prve ispite maturanti će pisati 5. lipnja (kemiju i filozofiju), a rezultati mature bit će objavljeni 10. srpnja
Foto: Borna Filić/PIXSELL
Prve ispite maturanti će pisati 5. lipnja (kemiju i filozofiju), a rezultati mature bit će objavljeni 10. srpnja
01.03.2019.
u 16:23
Za ispite se prijavilo 31.500 učenika, 545 manje nego lani, a 2220 manje nego prije tri godine
Pogledaj originalni članak

U lipnju će, ako je suditi po prvim rezultatima prijava, 31.500 učenika završnih razreda srednjih škola pristupiti najvažnijem ispitu koji označava završetak školovanja – maturi. Uspoređujući s prošlogodišnjom izlaznosti kako gimnazijalaca tako i učenika srednjih strukovnih škola, ove će godine na maturu 545 učenika manje, a usporedi li se izlaznost s generacijom koja je 2016./2017. godine polagala maturu, jasno je da je Hrvatska do danas izgubila čak 2220 maturanata.

Kemija umjesto politike

Prijave za ljetni izlazni rok su završile, a pred maturantima je razdoblje intenzivnih priprema kako bi ostvarili što bolji rezultat i upisali se na željene studijske programe.

I dok maturanti u velikoj mjeri među obveznim predmetima uglavnom biraju hrvatski jezik na višoj, a matematiku na osnovnoj razini, generacije se razlikuju prema izboru izbornih predmeta. Takva lista sve više svjedoči svjesnosti mladih da biraju predmete koji su im za vrijeme školovanja – pokazalo je to istraživanje među učenicima koje je proveo Institut za društvena istraživanja – omraženi, ali su ključni i traženi na tržištu rada.

Tako su ove godine kao top tri izborna predmeta na listu ušle fizika koju je biralo 7700 učenika, biologija koju je prijavilo 5600 i kemija koju će pisati 3955 učenika.

Upravo kemija koja je ove godine zauzela treće mjesto iznenađenje je u odnosu na prethodnu generaciju kojoj je na trećem mjestu bila politika i gospodarstvo. Kemija je lani, prema interesu učenika zauzela peto mjesto, a među učenicima koji su je prošle godine birali postotnost riješenosti toga ispita iznosila je od 51 do 60 posto. Jednako iznosi i prosječan ostvareni rezultat za hrvatski jezik na višoj razini.

Foto: Borna Filić/PIXSELL
Prve ispite maturanti će pisati 5. lipnja (kemiju i filozofiju), a rezultati mature bit će objavljeni 10. srpnja

Sociologija ove godine nije ni među top pet predmeta, a usporede li se rezultati prosječne riješenosti tog ispita, čini se da su zadaci prošlogodišnjim maturantima bili prilično teški – jer je prosječna riješenost na sociologiji iznosila 50 posto.

Glazbeni i logika su “out”

Četvrto i peto mjesto među ovogodišnjim maturantima na listi izbornih predmeta zauzeli su predmeti politika i gospodarstvo i psihologija. Tako će politiku i gospodarstvo pisati 4781, a psihologiju 3912 maturanata.

Najmanji interes ove je godine iskazan za etiku – taj je predmet prijavilo tek 47 učenika, a ništa bolja situacija nije ni s glazbenim i logikom koju će pisati stotinjak maturanata.

Ovogodišnji maturanti moraju voditi i računa o obveznim ispitima koji se pišu u dva dijela poput hrvatskog jezika. Naime polože li samo jedan dio (jezik ili esej), a drugi ne zadovolje, morat će ponoviti oba dijela ispita. Prvi ispiti iz izbornih predmeta počinju 5. lipnja kada su na rasporedu testovi iz kemije i filozofije.

Predmeti

1. Fizika

Ispit će pisati 7700 maturanata

2. Biologija

Ispit će pisati 5600 učenika

3. Kemija

Ispit će pisati 3955 učenika

4. Politika i gospodarstvo 

Prijavio se 4781 učenik

5. Psihologija

Ispit će pisati 3912 maturanata

Pogledajte video usporedbe Hrvatske i Slovenije:

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

Avatar mdoresic
mdoresic
11:42 03.03.2019.

Ništa me ne čudi jer ispit iz fizike s 37 pitanja kao za vozački je žnj kategorije.

SL
spusti_loptu
23:22 01.03.2019.

Fizika, kemija, to su stari predmeti. Biologija i informatika su buducnost sto se tice trzista rada i inace tehnoloskog i znastvenog razvoja.

DU
Deleted user
18:33 01.03.2019.

Što će ti u ovoj prćijii i etika kad nema morala. Pa etika se bavi s proučavanjem morala.