Među mlađima od 18 godina u Međimurju 20% Roma, hoće li Hrvati postati manjina

Izrazito visoke stope nataliteta, izrazito mlada dobna struktura i sve veći priljev u ženski fertilni kontingent romskog stanovništva Međimurske županije već sada jasno ocrtavaju intenzivan rast romskog stanovništva u sljedećim desetljećima, čak i u slučaju određenog pada stopa nataliteta. Suprotno tome, većinsko je stanovništvo obilježeno negativnom prirodnom promjenom i sve nepovoljnijom dobnom strukturom koja je dodatno erodirana recentnim iseljavanjima – zaključio je dr. sc. Hrvoje Šlezak s Učiteljskog fakulteta na predavanju “Nacionalna struktura Međimurja: postaju li Hrvati nacionalna manjina?” na 7. hrvatskom geografskom kongresu u Čakovcu.

Znanstveno istraživanje proveo je uz pomoć Tomislava Belića s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Trendovi, napomenuo je, dvosmjerno mijenjaju nacionalnu strukturu Međimurja u smislu povećanja broja i udjela romskog i istovremenog smanjenja broja i udjela većinskog stanovništva.

– Navedene promjene zasigurno će dugoročno znatno izmijeniti nacionalnu strukturu i posljedično utjecati na promjenu nacionalnog identiteta najsjevernije županije – kazao je. U njoj su Romi najbrojnija nacionalna manjina. U posljednjih pet godina romsko stanovništvo sudjeluje s više od 20 posto broja živorođene djece s prosjekom 22,33 posto za petogodišnji period, što je sedam posto više nego od 2000. do 2008. godine.

– Vitalni indeks kao vrlo dobar pokazatelj smjera reprodukcije stanovništva otkriva stagnaciju ukupnog stanovništva uz istovremen izrazit porast broja stanovnika romske nacionalnosti. U promatranom razdoblju romsko je stanovništvo imalo 17 do 31 put više rođenih nego umrlih – istaknuo je mr. sc. Šlezak i dodao da je među stanovnicima mlađima od 18 godina udjel pripadnika romske nacionalne manjine dosegnuo 20 posto. Prema projekciji, u razdoblju od 2011. do 2031. godine broj žena od 15 do 49 godina u Međimurskoj županiji smanjit će se za nekoliko tisuća.

– Uzimajući u obzir negativne migracijske trendove posljednjih godina, to bi smanjenje moglo biti i značajnije. Istovremeno, ženski fertilni kontingent romskog stanovništva povećat će se oko 2,5 puta. Udio romskog stanovništva u ženskom fertilnom kontingentu u 20 godina porast će s nepunih četiri na gotovo 12 posto. Kako je sadašnjih nepunih šest posto fertilnog kontingenta zaslužno za gotovo 24 posto svih živorođenih u Međimurskoj županiji, lako je pretpostaviti kako će porast romskog udjela u fertilnom kontingentu u budućem razdoblju kao posljedicu imati i još značajniji porast romskog udjela u ukupnom natalitetu županije – zaključio je dr. sc. Šlezak.