RADIOAKTIVNI OTPAD

Međudržavno povjerenstvo za Krško: Za sada nema suglasnosti o zajedničkom skladištu

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Tomislav Čorić
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Tomislav Čorić
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Alenka Bratušek
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Alenka Bratušek
30.09.2019.
u 16:22
Jedna od tema sjednice je bilo i koordinacijskog odbora o mogućnosti iznalaženja zajedničkog rješenja zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada.
Pogledaj originalni članak

Hrvatska i Slovenija na sjednici međudržavnog povjerenstva koje prati provođenja Ugovora o nuklearnoj elektrani Krško, koja je u ponedjeljak održana na Bledu, za sada nisu postigle konsenzus o zajedničkom odlagalištu radioaktivnog otpada iz nuklearke u Vrbini kraj Krškog te Hrvatska nastavlja s aktivnostima oko vlastitog odlagališta, istaknuto je nakon sastanka povjerenstva na Bledu.

Na sastanku međudržavnog povjerenstva govorilo se o vrlo uspješnom poslovanju nuklearke u Krškom i mogućnostima za skladištenje srednje i niskoradioaktivnog otpada iz Krškog, ali za sada nije postignut konsenzus o zajedničkom odlagalištu u Vrbini, potvrdili su na zajedničkoj konferenciji za novinare hrvatski ministar zaštite okoliša i energije Tomislav Čorić i slovenska ministrica za infrastrukturu Alenka Bratušek.

Na sjednici je predstavljena i treća revizija Programa razgradnje i Programu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva. Slijedi upućivanje tog dokumenta na državna tijela, odnosno na slovensku vladu, a u hrvatskom slučaju u Hrvatski sabor, nakon čega ga treba potvrditi međudržavno povjerenstvo na sjednici koja je najavljena za prosinac ove ili siječanj idućeg godine.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Alenka Bratušek

Jedna od tema sjednice je bilo i koordinacijskog odbora o mogućnosti iznalaženja zajedničkog rješenja zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada.

Kako je izjavila slovenska ministrica Bratušek, konstatirano je da u ovom trenutku nema suglasnosti dviju strana oko zajedničkog rješenja za skladištenje radioaktivnog otpada iz Krškog. 

Slovenija namjerava graditi skladište u Vrbini kod Krškoga i predlaže da se tu skladišti i otpad iz nuklearke koji kao suvlasniku pripada Hrvatskoj.

"Potvrdili smo da u ovom trenutku nema suglasja za zajedničko rješenje, ali smo i dalje otvoreni za razgovore s Hrvatskom, naravno u skladu s međudržavnim ugovorom", izjavila je Bratušek.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Alenka Bratušek

Slovenija će, kako je istaknula, bez obzira na moguću odluku Hrvatske nastaviti s projektom gradnje skladišta radioaktivnog otpada iz Krškog u Vrbini, a taj projekt predviđa manje ili veće skladište. 

Hrvatski ministar je potvrdio da nema suglasnosti oko zajedničkog skladištenja otpada iz nuklearke na lokaciji Vrbina, ističući kako hrvatska strana problematičnim drži nekoliko aspekata tog rješenja.

Kao ključni je problem naveo da Slovenija predviđa da bi se u Vrbini mogao skladištiti samo radioakativni otpad iz nuklearke Krško, što za Hrvatsku nije dugoročnog rješenje s obzirom na činjenicu da na nizu lokacija ima institucionalni otpad.

Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško
Foto: Marko Prpic/PIXSELL
Krško

Hrvatska bi, ako pristane na zajedničko skladište u Vrbini, morala graditi drugi objekt za skladištenje medicinskog i drugog radioaktivnog otpada na svom teritoriju, što bi bilo "nelogično", objašnjava Ćorić. 

"Mi želimo da rješenje konačnog problema bude adekvatno za sav otpad", rekao je.

Hrvatska je zato spremna na "alternativni scenarij", naglasio je Ćorić, koji je potvrdio da je riječ o lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori kod Dvora, ali i kako treba vidjeti kako će se nastaviti razgovori sa Slovenijom mogućnostima zajedničkog skladištenja. 

"Neovisno o tome, naše pripreme za Čerkezovac se nastavljaju", dodao je.

Odgovarajući na novinarska pitanja, rekao je kako je hrvatska strana svjesna negodovanja koje iz BiH i Unsko-sanskog kantona dolaze u vezi lokacije Čerkezovac te naglasio kako će za komunikaciju s BiH doći vrijeme kad se bude radila studija utjecaja na okoliš. 

I kad se radi o slovenskom i mogućem hrvatskom alternativnom rješenju za radioaktivni otpad to će rješenje biti rađeno po modernim europskim ekološkim i tehnološkim standardima i sve će se odvijati u tom smjeru, objašnjava Ćorić.

Odgovarajući na novinarski upit zašto se u planiranom odlagalištu u Vrbini ne bi mogao skladištiti i drugi hrvatski srednje i niskoradioaktivni otpad, što bi onda za hrvatsku stranu bilo možda prihvatljivo kao dugoročno rješenje, Bratušek je rekla da sadašnji međudržavni ugovor predviđa da se na području nuklearke može skladištiti samo radioaktivni otpad iz same nuklearke.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Tomislav Čorić

Dodaje i kako će se uskoro doći u "vremenski tjesnac" jer to pitanje treba riješiti najkasnije do 2025. godine, kada "hrvatski" dio otpad iz nuklearke više ne bi smio biti tamo ako se ne nađe zajedničko rješenje. 

Tijekom sastanka hrvatsko-slovenskog međudržavnog povjerenstva za Krško pred hotelom Bled je prosvjedovala manja skupina aktivista udruge "Green team" iz Novog Grada u BiH, koji su poručili da je lokacija Čerkezovac kao potencijalno mjesto skladištenja radioaktivnog otpada za njih neprihvatljivo, zbog sastava zemlje, ali i lokalnog stanovništva s obje strane granice.

Odgovarajući na pitanja novinara u vezi reakcija iz BiH, ministar Ćorić je rekao kako će sva "negodovanja" koje ima lokalna zajednica preko granice i rezerve koje se izražavaju u  BiH doći će na red za komuniciranje kada se budu procjenjivali ekološki utjecaji potencijalnog objekta u Čerkezovcu, kako je to i inače predviđeno međudržavnim ugovorima koji se odnose na prekogranične utjecaje.

"Republika Hrvatska niti u jednom scenariju ne želi izbjeći takvu vrstu komunikacije, ali protivljenja moraju biti vrlo jasno argumentirana i to je ono što očekujemo od bosanskohercegovačke strane", kazao je Ćorić.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

MI
mirkomirko3
19:36 30.09.2019.

Provo nam i bilo! Amerikanci su originalno trazili da se njima vrati gorivo iza "izgaranja" no "pemetni Jugoslavenski strucnjaci to nisu htjeli prihvatiti se tezom "mi smo to kupili i to je nase!". Jasno sad i za jos puno godina ce radioaktivni otpad biti veliki problem za Sloveniju i Hrvatsku.