Nije ni neobično, ni neočekivano to što su saborski
zastupnici odbili SDP-ov prijedlog zakona o biomedicinskoj pomoći
u oplodnji, ali istodobno nije prihvaćen ni prijedlog da Vlada do kraja
ove godine u saborsku proceduru uputi svoj prijedlog zakona o
medicinski potpomognutoj oplodnji.
O razlozima se, naravno, može nagađati – lokalni izbori,
eventualna razilaženja unutar HDZ-a i dijela njegova biračkog tijela,
kao i unutar vladajuće koalicije zbog različitih stavova o tom području.
EU zahtijeva zakon
No, čini se da će u tom području medicine još neko vrijeme
vladati 'bezakonje'. Istina, EU ne diktira na koji način treba regulirati
“umjetnu oplodnju”, ali do ulaska u EU zakon moramo
imati. Ipak, posljedice predugog razdoblja bez zakonskih odredaba o
medicinski potpomognutoj oplodnji najviše osjećaju parovi
koji trebaju pomoć medicine u začeću.
Postupci izvantjelesne oplodnje u medicinskim centrima gotovo su
zamrli. Tako je prošle godine obavljeno samo 1500 postupaka,
a zemlja sa 4,5 milijuna stanovnika trebala bi barem između tri i
četiri tisuće procedura. Za prvi postupak u državnim se bolnicama čeka
otprilike godinu dana.
Prije nekoliko godina iz Hrvatske je u inozemne centre,
najviše u Sloveniju, Češku i Ukrajinu, po pomoć
za začeće djeteta odlazilo petstotinjak parova. Danas je riječ o već
gotovo tisuću parova.
Za HDZ još je otvoreno pitanje treba li zamrzavati zametke,
dakle oplođenu jajnu stanicu. Jer, ako se zametak tretira kao živo
biće, dvojbeno je uništavanje zametaka koji će preostati
nakon što se postigne trudnoća.
A ako je zametak živo biće, HDZ smatra da je etičnije zamrzavanje i
čuvanje jajnih stanica. Prema SDP-u, zamrzavanje zametaka nije sporno,
i to do pet godina, s time da Nacionalno vijeće za oplodnju
biomedicinskom pomoći regulira etičke norme.
Kada počinje život
Stavovi HDZ-a i SDP-a isti su kad je riječ o tome da ne treba dopustiti
surogat-majku, kao i u vezi s time da uz donaciju spermija treba
dopustiti i donaciju jajne stanice zbog žena koje iz medicinskih
razloga nemaju svoje gamete.
No, i taj segment donacije jajnih stanica mora biti potpuno kontroliran
kako bi se spriječile manipulacije. I jedna i druga stranka ne
podržavaju donaciju zametka, pa, dakle, jedan par ne može radi začeća
dobiti i mušku i žensku spolnu stanicu.
Ženi koja živi sama ne bi trebalo dati pravo na medicinsku pomoć radi
začeća, stav je i SDP-a i HDZ-a. Prema tome, uvijek će biti prijepora o
tome kada počinje život. Odgovor nikad neće biti jedinstven.
Zakon se uporno odgađa
U proteklih 25 godina različitim metodama i postupcima medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj je rođeno 15.000 djece koja se ni po čemu ne razlikuju od djece začete prirodnim putem. Za Crkvu, spajanje gameta, muške i ženske spolne stanice, u laboratorijskim uvjetima ili izvantjelesno, vjerojatno nikad neće biti prihvatljivo, isto kao što će se dio građana suprotstaviti, a dio njih smatrati normalnim da se ozakoni i donacija jajne stanice. I zato se tolike godine odgađa donošenje zakona.