Međimurci traže da se izmijeni stih u hrvatskoj himni

Velika mi je želja da rijeka Mura napokon uđe u hrvatsku himnu, jer me iritira kad govore da se Hrvatska prostire do Drave. Neka jedan stih hrvatske himne glasi “Muro, Dravo, Savo teci”, predložio je ovih dana svojim Međimurcima istaknuti teolog i povjesničar dr. Juraj Kolarić.

U ovom je trenutku teško prognozirati hoće li se njegova želja pretvoriti u službenu inicijativu koja bi rezultirala izmjenom Zakona o grbu, zastavi i himni RH, no sigurno je da bi imala dosta pobornika. Jedan od njih je međimurski župan Matija Posavec.

Teritorijalna cjelovitost

– Dr. Kolarić vrhunski je intelektualac čija riječ ima težinu. Njegov je prijedlog zanimljiv i hvalevrijedan, jer bi se time u himni uvela istinska teritorijalna cjelovitost Hrvatske – kaže Posavec.

– Inicijativa bi morala proći proceduru, ali ako bi se pokrenula, ja kao župan i Međimurska županija svakako bismo je podržali. Međimurci su vrijedni, samozatajni ljudi, no vrlo su osjetljivi na svoju pripadnost i nije im svejedno što se u himni ne spominje rijeka Mura, koja je zapravo prirodna granica prema Sloveniji i Mađarskoj.

Tekst hrvatske himne “Lijepa naša domovino” kroz povijest se mijenjao više puta. Neke su promjene bile nužne zbog modernizacije jezika, a ostale su se promjene događale sa smjenama vlasti. Primjerice, u stihu prve kitice riječ “čestna” zamijenjena je pridjevom “sretna” te sad stih glasi “da bi vazda sretna bila”. U Drugom svjetskom ratu izvorni stih “teci, Sava hitra, teci” promijenjen je u “Savo, Dravo, Drino teci”, a “kud li šumiš, svijetu reci” u “sinje more svijetu reci”. Nakon rata Drina i more ispali su iz himne, a konačni tekst utvrđen je 1990. kad je, na prijedlog pjesnika Milivoja Slavičeka, vraćen stih “sinje more svijetu reci”.

Status himne tek 1974.

Temelj hrvatske himne je domoljubna pjesma Antuna Mihanovića “Horvatzka domovina” koja je objavljena 1835. Nakon što ju je, prema predaji, uglazbio Josip Runjanin, pjesma se od 1860-ih pjevala u svečanim prigodama diljem Hrvatske (uz ustajanje i skidanje kape), no službeni status državne himne dobila je tek 1974. izmjenom Ustava SRH. Status joj je potvrđen i božićnim Ustavom RH 21. prosinca 1990. godine.

Prijedlog dr. Kolarića posve je logičan i vjerojatno prihvatljiv svim političkim strankama te se čini ostvarivim. Bilo bi to i zasluženo priznanje Međimurcima.