Međimurci doživljavaju solarnu revoluciju

– Kad smo prije tri godine gradili kuću, pripremili smo i sve što je potrebno za postavljanje solarnih kolektora. Tada nismo za njih imali dovoljno novca pa smo odlučili čekati dok ne uštedimo. Ispala je to jako dobra odluka jer je Međimurska županija u međuvremenu raspisala natječaj za sufinanciranje 60 posto investicije. Od uloženih 32.000 kuna dobili smo nepovratnih 18.000 kuna – kaže Ivica Plavetić iz Mihovljana pokraj Čakovca.

Javilo ih se 65

Obitelj Plavetić našla se na popisu dvadeset kućanstava u Međimurskoj županiji koja su ovih dana ugradila solarne kolektore. Samo na grijanju tople vode te će obitelji već ove godine uštedjeti 53.800 kWh energije. Izračunato je da će svi do kraja 2012. na toploj vodi uštedjeti ukupno 28.615 kuna. Na grijanju stanova tijekom zime uštede će biti znatno veće. Smanjit će se i emisija stakleničkih plinova, i to 11.445 tona ugljikova dioksida, 18,6 tona sumpornog i 18,7 tona dušikovih oksida.

– Očekujem da će nam se uloženi novac vratiti za tri do četiri godine – nada se I. Plavetić, koji je postavio dva kolektora pomoću kojih grije vodu, a zimi će grijati i kuću. Međimurska županija je u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Međimurskom energetskom agencijom tako uspješno privela kraju projekt nazvan Solarni kolektori za Međimurje.

Na natječaj za javno prikupljanje prijava za sufinanciranje prijavilo se čak 65 kućanstava, no novca je bilo za samo njih 20. Maksimalni iznos subvencije ograničen je na 18.000 kuna. Ukupna je vrijednost projekta 600.000 kuna, s time da Fond osigurava 36 posto novca, Županija 24, a obitelji ostalih 40 posto.

– S obzirom na veliko zanimanje koje su vlasnici privatnih objekata iskazali za ugradnju solarnih panela za grijanje i pripremu potrošne tople vode te upite koji stižu gotovo svakog dana, nadamo se nastavku dobre suradnje s Fondom – priželjkuje župan Ivan Perhoč. Međimurska energetska agencija također je spremna nastaviti novčano poticanje korištenja i ugradnje obnovljivih energetskih izvora za grijanje vode, ali i za proizvodnju električne energije.

Čekao 11 godina

Malo je poznato da je upravo Međimurac Rok Vincetić prvi u Hrvatskoj višak struje od solarnih kolektora počeo puštati u javnu niskonaponsku mrežu. Malu kućnu elektranu u Čakovcu pokušao je legalizirati još 1999. godine, no sve je dozvole dobio tek u veljači 2010. godine nakon što je, tvrdi, prikupio 63 potrebna papira. Ugovor je sklopio s Hrvatskim operatorom tržišta električnom energijom (HROTE). Njegova elektrana snage je devet kW. Po krovovima svoje obiteljske kuće i gospodarskih zgrada postavio je čak 60 četvornih metara modula. Takve elektrane viđao je po krovovima kuća u Njemačkoj, u kojoj je godinama radio.

– Proizvodnja, naravno, ovisi o suncu. Ako je povoljan dan, proizvedem i do 60 kWh, a potrošim od pet do deset – računa Vincetić.