Profesionalni hrvat

Među onima koji u BiH zastupaju Hrvate ima i jedan Muhamed

Foto: Ilustracija: Luka Klun/PIXSELL
Među onima koji u BiH zastupaju Hrvate ima i jedan Muhamed
21.12.2014.
u 18:40
Nakon nedavnih izbora eskalirao običaj po kojem se mnogi odriču nacionalne pripadnosti kako bi popunili kvote
Pogledaj originalni članak

Profesionalni Hrvat, Srbin, Bošnjak ili „ostali" u daytonskoj Bosni i Hercegovini postalo je jedno od najprofitabilnijih zanimanja. Iako će političari iz sva tri konstitutivna naroda odlučno ustvrditi da su u ratu branili upravo pravo pripadnika svog naroda da budu to što jesu, neki od njih danas se odriču vlastite nacionalne pripadnosti zarad nekoliko tisuća eura ili utjecajne funkcije.

Pojava koja je na političkoj sceni BiH prisutna zadnjih dvadesetak godina eskalirala je nakon nedavnih općih izbora. Ustavnu i zakonsku obvezu po kojoj se u zakonodavnim i izvršnim tijelima vlasti na gotovo svim razinama (a u BiH ih je čak pet) mora poštivati nacionalni paritet ili odgovarajuća etnička zastupljenost sukladno rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine, „snalažljivi" političari i stranke iskoristili su za originalnu prijevaru – etničke Bošnjake predstavljaju kao Srbe ili Hrvate, Srbe kao Hrvate ili Bošnjake, a Hrvate zbog njihove malobrojnosti još uvijek samo kao Hrvate.

Preletači po volji

Najizraženija je to pojava u entitetskim tijelima vlasti. U Republici Srpskoj uz dominantne predstavnike Srba, pet Bošnjaka i tri Hrvata moraju sjediti u entitetskoj vladi, a po osam Srba, Bošnjaka, Hrvata i četiri „ostala", odnosno ona koji pripadaju nacionalnim manjinama, treba biti u Vijeću naroda RS-a (neka vrsta gornjeg doma entitetskog parlamenta). Dovoljno je bilo tijekom jednog izbornog ciklusa nacionalno se izjasniti jednako i uz odgovarajuću političku potporu bilo koji kandidat mogao je biti biran u Vijeće naroda. No neki „preletači" iz nacionalnosti nisu čak mogli ispuniti ni taj uvjet jer su se u tijeku istog četverogodišnjeg izbornog ciklusa različito izjašnjavali. Tako je Ognjen Janjić, koji se za lokalne izbore 2012. izjasnio kao Srbin, nakon općih izbora ove godine bio predložen u Vijeće naroda RS-a kao Hrvat, a Dejan Kurtinović, koji je predložen kao kandidat iz reda „ostalih" za Vijeće naroda RS-a, na lokalnim izborima 2012. izjašnjavao se kao Srbin.

Središnje izborno povjerenstvo BiH zbog toga im je uskratilo pravo na kandidaturu.

No mnogima je promjena nacionalnosti za političke svrhe uspjela. Kći Fikreta Abdića Elvira Abdić-Jelenović već je u nekoliko navrata kao Hrvatica bila birana iz Unsko-sanske županije u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. U ovaj dom federalnog parlamenta 10 županijskih parlamenata iz svojih redova po nacionalnom ključu bira se 57 izaslanika – po 17 Hrvata, Bošnjaka i Srba te sedam pripadnika manjina odnosno „ostalih". Osim Abdićeve kćeri, krajiške Hrvate u ovom je domu predstavljao i Muhamed Mujić. Oni su pazili i nisu prekršili pravilo o obvezi istog nacionalnog izjašnjavanja u jednom izbornom ciklusu. Za razliku od njih, zastupnik Muamer Omanović iz Bosanskopodrinjske županije nije uspio u nakani da kao Hrvat uđe u Dom naroda i predstavlja „svoje sunarodnjake" iz Goražda. SIP je utvrdio da se on prije dvije godine na lokalnim izborima izjasnio kao Bošnjak pa mu je ovaj put hrvatska kandidatura odbačena.

Još je izraženija manipulacija srpskim pozicijama u federalnom Domu naroda. Kronični poslijeratni nedostatak Srba u Federaciji pojedine bošnjačke stranke pokušale su iskoristiti tako što su svoje izabrane zastupnike u županijskim parlamentima „prekrstile" u Srbe. Najočitiji je primjer Županija Sarajevo, gdje su se čak trojica bošnjačkih zastupnika izjasnila kao Srbi da bi bili izabrani u Dom naroda Parlamenta FBiH. Zastupnici Haris Pleho i Nedim Bjelak naprasno su se izjasnili kao Srbi, a dvije godine prije na izborima su bili Bošnjaci. Treći „Srbin" u parlamentu Sarajevske županije je Rasim Smajić, a još nije utvrđeno kako se on izjašnjavao ranije.

Uglavnom, apsurdna je situacija da su trenutačno Predrag Kojović i Slaviša Šućur manjina u srpskom zastupničkom klubu jer ih novopečeni Srbi – Rasim, Nedim i Haris – nadjačavaju. Bilo bi zanimljivo vidjeti kako bi se Klub Srba u Skupštini Sarajevske županije izjasnio o uvođenju ćirilice u županijske institucije.

Huso kao manjinac

Manipulacija se već godinama događa i s predstavnicima „ostalih" jer, umjesto pripadnika autentičnih nacionalnih manjina, mjesta u Domu naroda Parlamenta FBiH predviđena za njih popunjavaju Huso Obradović, Amel Hadžiabdić, Damir Čardžić, Esed Radeljaš, Aner Žuljević....

Masovni politički preleti iz jedne u drugu nacionalnost osiguravaju strankama veći broj pozicija u vlasti, a njihovim profesionalnim Srbima, Hrvatima, Bošnjacima i „ostalima" po nekoliko tisuća eura više u džepu svakog mjeseca tijekom kojeg predstavljaju i štite interese „svojih" naroda. Pravnici se pravdaju da je teško napisati zakon koji bi našao učinkovit, a istodobno demokratski zakon koji bi sprečavao zloporabu nacionalne (ne)pripadnosti.

>> Je li prijevara što Mujo tvrdi da je Hrvat, Jovan Bošnjak, a Haris Srbin?!

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 14

Avatar Domaće je bolje
Domaće je bolje
21:32 21.12.2014.

Svoje voli,drugo poštuj!

Avatar nula
nula
20:18 21.12.2014.

"Najveci zlocin je biti izdajica svojih. Izdajice gore u zadnjem, devetom krugu pakla." ( Dante Alighieri )

VJ
vjerovnik
22:46 21.12.2014.

ništa čudnoga ... evo, u Hrvatskoj imamo u vlasti sve same Srbe, a koji predstavljaju Hrvate, pa čak imamo situaciju da nam u EU parlamentu sjedi Srpkinja koja predstavlja Hrvatsku, a zauzima se za interese Republike Srpske