Dok s terena užarenog istoka Ukrajine stižu vijesti o ofenzivi ukrajinske vojske koja je, prema informacijama lokalnih medija, ušla u središte grada Luganska, jednog od glavnih uporišta ruskih separatista, njemačka kancelarka Angela Merkel iz Rige, glavnog grada Letonije, poručila je kako NATO neće ostaviti baltičke zemlje na milost i nemilost Rusije.
Njemačka kontrolira nebo
– Branit ćemo Letoniju, Estoniju i Litvu bude li to potrebno – kazala je Merkel koja je u službenom posjetu Rigi i dodala kako to u ovom trenutku ne znači slanje dodatnih njemačkih trupa u to područje, ali će se pojačati aktivnosti NATO-a, čiji manevri već traju u tom području. Njemačka kancelarka istaknula je kako uloga zapadnih saveznika ne smije biti samo deklarativna i na papiru, već se mora jasno vidjeti i u praksi. U tom smislu od srijede kontrolu neba iznad Letonije, tzv. air policing, preuzimaju upravo piloti njemačkog ratnog zrakoplovstva.
Diplomatska ofenziva
Iz zapovjedništva snaga NATO-a također je stigla nedvosmislena poruka da će države Saveza vojno djelovati u slučaju da Rusija pokuša vojskom ući u bilo koju od država članica. Inače, ove žestoke reakcije došle su nakon što su tri baltičke države, Letonija, Litva i Estonija, i službeno zatražile jačanje pomoći NATO-a zbog zaoštravanja situacije u Ukrajini. Države koje su nekad bile u sastavu Sovjetskog Saveza osjetile su kako bi ukrajinski sukob mogao destabilizirati i njihovu regiju, posebno zbog brojne ruske nacionalne manjine koja živi u tim državama.
– Povjerenje je narušeno nakon ruske intervencije u Ukrajini. Sigurnosna situacija sada je bitno drukčija nego prije tog sukoba i mi moramo biti spremni brzo i snažno reagirati bude li to potrebno – kazala je letonska premijerka Laimdota Straujuma nakon susreta s njemačkom kancelarkom. Angela Merkel je, sudeći prema najnovijim porukama, krenula u svojevrsnu diplomatsku ofenzivu jer je nakon susreta sa Straujumom najavila sastanak na vrhu NATO-a početkom rujna na kojem bi se trebao zauzeti jedinstven stav o mogućem vojnom djelovanju, a jučer je iz ureda njemačke kancelarke potvrđeno da je prihvatila poziv ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka i da će za vikend posjetiti Kijev. Bit će to prvi posjet Angele Merkel Kijevu nakon prevrata u kojem je s vlasti zbačen Viktor Janukovič.
>>Raketiran izbjeglički konvoj u Lugansku, među mrtvima žene i djeca
Mnogo bi važnije bilo da Večernjak objektivno napiše kakva je tragedija zadesila ove godinu Ukrajinu zbog ovog besmislenog i bespotrebnog rata umjesto da prenosi fantazije Frau Merkel. Tako je gospodarskoj infrastrukturi istočne Ukrajine do sada, prema procijeni Jacenjuka, nanijeta šteta od 8 milijardi dolara, tamo je već izginulo 15-20.000 ljudi, ekonomija cijele Ukrajine je već pala za 15% itd. A sve se to moglo izbjeći da je Kijev proljetos prihvatio prijedlog o pregovorima i federalizaciji Ukrajine umjesto što je krenuo u rat na ljude nezadovoljne ishodom Euromajdana. I što je najgore, završni čin tragedije je još daleko iako neki znakovi i s jedne i druge strane govore da bi moglo doći do kompromisa u bliskoj budućnosti.