SUMMIT G20

Merkel: Građani više nikada neće morati spašavati posrnule banke

Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
Foto: Reuters/PIXSELL
summit G20
16.11.2014.
u 18:05
Četiri točke do 2018.: potaknuti rast , regulirati banke, zaštititi okoliš i spriječiti porezne utaje
Pogledaj originalni članak

Obama je do sada najoštrije kritizirao Rusiju, a Merkel je dugo vodila razgovor u četiri oka s Putinom, prije nego što je ovaj naprasno, prije kraja, napustio summit G20 u Australiji.

Ukrajina progutala skup

Na prvi pogled čini se da je ruska agresija na Ukrajinu zasjenila cijeli summit 20 najvećih gospodarstava svijeta u Brisbaneu. Kao da su se svjetski moćnici u Australiji okupili zato da raspravljaju samo o agresiji na Ukrajinu, no, zaključci summita G20 pokazuju da se našlo vremena i za druga bitna pitanja. Zaključci iz Australije mogli bi se sažeti u “brisbaneski akcijski plan” u četiri točke: poticanje ekonomskog rasta, reguliranje banaka, zaustavljanje klimatskih promjena i sprečavanje poreznih utaja. S nekom vrstom petogodišnjeg plana, državni čelnici iz G20 žele potaknuti gospodarstvo. Planiraju uložiti dvije tisuće milijardi dolara do 2018. godine da bi svjetsko gospodarstvo raslo dodatnih 2,1 posto. U svojoj završnoj deklaraciji, predstavnici G20 obećali su milijune novih radnih mjesta.

– SAD ne mogu na svojim leđima nositi čitavo svjetsko gospodarstvo. I druge članice G20 moraju učiniti više da potaknu rast i otvaranje novih radnih mjesta – poručio je američki predsjednik Barack Obama.

Korist za cijeli svijet

Čelnici G20 dogovorili su i bolji nadzor i regulaciju 30 najvećih financijskih institucija. Banke će morati povećavati svoju kapitalizaciju, a u njihovo spašavanje u slučaju nužde ne bi bili uključeni građani, već investitori, odnosno sami dioničari. Njemačka kancelarka Angela Merkel otišla je tako daleko da je kazala da “više nikada neće biti potrebno da porezni obveznici moraju spašavati velike banke od kolapsa”.

G20 je podržao i “energične i učinkovite mjere u borbi protiv klimatskih promjena”, stoji u završnoj deklaraciji. Čelnici G20 dogovorili su i razmjenu podataka svih financijskih institucija kako bi ušli u trag novcu i spriječili porezne utaje.

– Koristi od dodatnog ekonomskog rasta osjetit će se u čitavom svijetu, a ne samo u zemljama koje čine G20 – optimistično je zaključio australski premijer Tony Abbott.

>>Putin napustio summit ranije: Dobri su izgledi za rješavanje situacije u Ukrajini

>>'Imam vam reći samo jednu stvar – Izađite iz Ukrajine!'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 28

MA
matokan
18:17 16.11.2014.

Ako su gradani placali posrnule banke,red bi bio da sad banke placaju posrnule gradane!!!!!!Posteno!!!!!!

Avatar Apollon_der_Philosoph
Apollon_der_Philosoph
18:02 16.11.2014.

Ko tebe uopce pita Merkelice??!! Cim Rothschild-Klan i Bilderberg Grupa daju ti naredjenje odmah cete Vi i Barack Osama bin Laden postupiti prema njihovoj volji i interesu!! Koliko je samo Daimler AG izgubio kapitala pokusavajuci da spase propali i potonuli Chrysler??!! A poreznicima nikad nisu dati podaci i racuni za tako nesto. Koji cinizam i licemjerje!! Au revoir

NT
Nikola Turajlić-jaružalo
19:26 16.11.2014.

Konac djelo krasi, a posebno završne riječi svijetskih klauna Merkelove i Obame. Prva je rekla da nikada više gradjani neće spašavati posrnule banke. Ako se ima u vidu da europske države garantiraju depozite do 50 tisuća eura i bankama jamče povrat 50% nenaplaćenih kredita od kompanija, postavlja se pitanje da li to europska zvijezda vodilja ne prevodi gradjane žeden preko vode. Nobelovac poziva ostale države da ulažu u privredni rast, kao USA. Ove bi to mogle kada bi imale FED koje emitiraju bilion (eng. trilion) dolara ili ECB koja emitira bilion eura godišnje, te sve to upumpavaju u banke, koje potom kreditiraju potrošnju na gore opisani način. Maloumnicima koji su fascinirani standardima i uspjesima hrvatskih transatlanskih partnera, postavlja se pitanjce kako će se dugoročno odraziti na njihovu vrijednost bjesomučna emisija dolara i eura. Ha, ha, ha, smijao bi se kazališni klaun, zar ne?