Mesić: ‘Možda su u Hudoj Jami i žrtve poratnih borbi’

Tko su bili ljudi čiji su ostaci otkriveni u Hudoj jami, kako su oni stradali, to su pitanja na koja moraju odgovoriti stručnjaci. Žrtve se ne smiju politizirati u bilo koju svrhu. Možda su to i žrtve borbi koje su vođene nakon završetka Drugog svjetskog rata – rekao je danas predsjednik Stjepan Mesić, sudjelujući na okruglom stolu o suđenjima za ratne zločine koje su organizirale nevladine udruge Centar za mir iz Osijeka, Documenta Vesne Teršelič i GOLJP Zorana Pusića. Predsjednik je, na pitanja novinara, govorio i o topničkim dnevnicima.

– Nitko ne smije dobiti argument za prigovore koje moram slušati ovih dana, da u redovima hrvatske vlasti sjede i oni koji sabotiraju suradnju s Haaškim sudom. Ako se svako malo pronalaze dokumenti, to znači da imamo šlampavost ili netko nije obavio svoj dio posla – rekao je Mesić, dodajući da je dio dnevnika – bilježnica u kojima su upisani ciljevi i streljivo – pronađen, a dio nije. Ministar pravosuđa Ivan Šimonović potvrdio je da je dio dnevnika nađen, a da se za ostale zna tko ih je posljednji zakonito posjedovao. Ako te osobe više dnevnike nemaju, moraju za to odgovarati, rečeno je.

U raspravi o suđenjima za ratne zločine Katarina Kruhonja iz osječkog Centra za mir izrekla je cijeli niz primjedbi na rad gotovo svih institucija vezanih za suđenja. Hrvatski sabor direktno se upleo u sudski proces puštajući Glavaša iz pritvora i time nije stvorio dobru atmosferu za ovaj proces.

Sporne su, kaže Kruhonja, i odluke Ustavnog suda kojim su iz pritvora pušteni i ostali optuženici, Državno odvjetništvo ne koristi dovoljno svoje mogućnosti u zaštiti svjedoka, a i njihove optužnice u posljednje vrijeme nisu najbolje. Kruhonja je kao sporan detalj navela i dio iz obrazloženja presude Mirku Norcu, u kojem je sudac Marin Mrčela kao olakotnu okolnost naveo da su Norčeva “mladost i neiskustvo u ozračju domoljubnog zanosa pridonijeli ravnodušnosti pri mogućnosti zabranjenih posljedica”.