Stjepan Mesić:

Mesić tvrdi: Prekapanje grobnica sada vodi u predizbornu kampanju

Foto: 'Filip Brala/PIXSELL'
Mesić tvrdi: Prekapanje grobnica sada vodi u predizbornu kampanju
14.02.2011.
u 17:10
Komunistički zločini ne postoje jer u NOB-u većina boraca nije bila u partiji. Kao što smo rekli za Domovinski rat – da to nisu hrvatski zločini nego zločini pojedinaca koje treba individualizirati, to pravilo vrijedi i za NOB, kaže Mesić
Pogledaj originalni članak

– Komunistički zločini ne postoje jer u NOB-u većina boraca nije bila u partiji. To ne znači da ja odobravam bilo čiji zločin, ali kao što smo rekli za Domovinski rat – da to nisu hrvatski zločini nego zločini pojedinaca koje treba individualizirati, to isto pravilo vrijedi i za NOB – kazao je Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH, za boravka na valentinovskom slavlju u Požegi.

Kao što je Domovinski rat bio čist do krajnjih granica, tako je, objasnio je Mesić, i NOB čist jer je to bila borba protiv najvećeg zla u povijesti čovječanstva – nacizma i fašizma.

– Stvari mogu ići samo za time da se zločini individualiziraju, ali ići tražiti 700 grobišta i sve to ići prekapati, ne znam kuda to vodi osim u predizbornu kampanju da bi se ljudi zabavili kopanjem, a da ne misle zašto nema radnog mjesta, zašto živimo loše i zašto smo u krizi – istaknuo je Mesić.

Objasnio je zatim da su, nakon kapitulacije Njemačke, kvislinške snage još desetak dana vodile rat u kojem je poginulo 1500 partizana, a poginulih je bilo i na drugoj strani.

– Ako postoji zločin, onda treba utvrditi žrtvu i zločinca bez obzira o kome je riječ, ali ne to koristiti prije izbora za kampanju koja ne vodi nikuda, to će biti potpuna kompromitacija. Očito da postoji želja da se antifašizam izjednači s fašizmom što nije moguće jer je Europa antifašistička – poručio je Mesić.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1157

KU
kumajela
19:26 14.02.2011.

Antifašizam staviti izvan zakona.

OB
-obrisani-
19:26 14.02.2011.

-za ovo su neki postali narodni heroji Do danas se ne zna za njihove grobove. Partizani, koji su nosili troroge titovke s petokrakom pri tome su pjevali: »Ova kapa sa tri roga, borit će se protiv Boga« I. Mostarski Gradac, 6. veljače 1945. (Strijeljani, tu ukopani, a 1971. ekshumirani i ukopani u širokobriješkoj bazilici): 1. fra Krešimir dr. Pandžić, (1892.), profesor na gimnaziji, bivši ravnatelj gimnazije i bivši provincijal; 2. fra Augustin Zubac (1890.), profesor fizike i matematike; 3. fra Roland Zlopaša (1912.), profesor fizike i matematike; 4. fra Zvonko Grubišić (1915.), kapelan u Mostarskom Gracu; 5. fra Rudo Jurić (1925.), bogoslov; 6. fra Kornelije Sušac (1925.), bogoslov. II. Široki Brijeg, 7. veljače 1945. (upucani samokresom, ubačeni u ratno sklonište u vrtu samostana, tu spaljeni i zatrpani. Ekshumirani 1971. i ukopani u širokobriješkoj bazilici): 7. fra Marko Barbarić – Lesko (1865.), bivši župnik; 8. fra Stanko Kraljević (1871.), bivši župnik i gvardijan; 9. fra Ivo Slišković (1877.), bivši župnik i gvardijan; 10. fra Krsto Kraljević (1895.), bivši profesor i župnik; 11. fra Arkanđeo Nuić (1896.), profesor klasika; 12. fra Dobroslav Šimović (1907.), profesor i meštar đaka; 13. fra Tadija Kožul (1909.), profesor klasika i odgajatelj u konviktu; 14. fra Borislav Pandžić (1910.), profesor i prefekt đaka; 15. fra Žarko Leventić (1919.), kapelan; 16. fra Viktor Kosir (1924.), bogoslov; 17. fra Stjepan Majić (1925.), bogoslov; 18. fra Ludovik Radoš (1925.), bogoslo. III. Široki Brijeg, 8. veljače 1945. odvedeni u smjeru Splita (zbog granatiranja samostana sklonili se s đacima, bogoslovima i narodom u fratarsku hidrocentralu, odatle uzeti svi koji su bili u habitu, odvedeni u smjeru Splita, te pobijeni – najvjerojatnije – u Zagvozdu. Istraživanje je u tijeku. Do danas im se za grobove ne zna.) 19. fra Andrija Jelčić (1904.), gvardijan: 20. fra Bonifacija Majić (1883.) dugogodišnji prefekt i graditelj konvikta i gimnazije, te profesor; 21. fra Rade Vukšić (1894.), ravnatelj gimnazije, profesor fizike i matematike; 22. fra Fabijan Paponja (1897.) ravnatelj konvikta i profesor povijesti i zemljopisa; 23. fra Leonardo Rupčić (1907.), profesor francuskog; 24. fra Miljenko Ivanković (1924.), bogoslov; 25. fra Melhior Prlić (1912.), stolar, časni brat; 26. fra Fabijan Kordić (1890.), vrtlar i sakristan, časni brat; 27. fra Mariofil Sivrić (1913.), vikar samostana, najvjerojatnije izdvojen iz ove skupine i odveden kasnije – 10. veljače 1945.). IV. Mostar, 14. veljače 1945. (Uhićeni u samostanu u Mostaru, odvedeni i najvjerojatnije svezani žicom ili ubijeni pa bačeni, ili živi bačeni u Neretvu. Do danas im se za grobove ne zna.) 28. fra Leo Petrović (1883.) provincijal; 29. fra Grgo Vasilj (1886.) gvardijan; 30. fra Jozo Bencun (1896.), bivši župnik; 31. fra Bernardin Smoljan (1884.) župnik na Humcu; 32. fra Kažimir Bebek (1901.) župnik u Pločama; 33. fra Rafo Prusina (1884.), bivši župnik; 34. fra Nenad Venancije Pehar (1910.) profesor na gimnaziji. V. Ljubuški (10. – 13. veljače 1945. pobijeni u ili oko Ljubuškog. Do danas im se za grobove ne zna.) 35. fra Julijan Kožul (1906.) župnik u Veljacima, ubijen 10. veljače; 36. fra Paško Martinac (1882.) župnik u mirovini, ubijen 10. veljače; 37. fra Martin Sopta (1891.) profesor filozofije, ubijen 11. ili 12. veljače; 38. fra Zdenko Zubac (1911.) župnik u Ružićima, ubijen 13. veljače; 39. fra Slobodan Lončar (1915.) ž. vikar u Drinovcima, ubijen 13. veljače. VI. Vrgorac, 28. siječnja 1945. (Ubijen, tu ukopan. Do danas mu se za grob ne zna.) 40. fra Maksimilijan Jurčić (1913.), ž. vikar na Humcu i 2. meštar novaka. VII. Čapljina, 1. veljače 1945. (Odveden od župnog stana i ubijen. Do danas mu se za grob ne zna.) 41. fra Petar Sesar (1895.), župnik u Čapljini. VIII. Međugorje, 30. listopada 1944. (Smaknut ručnom bombom u župnom stanu. Ukopan na groblju Kovačica.) 42. fra Križan Galić (1870.), župnik u mirovini. IX. Čitluk, 6. i 9. veljače 1945. strijeljani i ukopani u groblju Podadvor u Čitluku. 43. fra Filip Gašpar (1893.), župnik u Gradnićima, ubijen 6. veljače 1945.; 44. fra Ćiril Ivanković (1877.), župnik i gvardijan u mirovini, ubijen 6. veljače 1945.; 45. fra Jakov Križić (1893.), župnik u Čitluku, ubijen 9. veljače 1945. X. Izbično, 11. veljače 1945. (Odvedeni od oltara i ubijeni na nepoznatom mjestu. Do danas im se za grobove ne zna.) 46. fra Marko Dragićević (1902.), profesor klasika; 47. fra Nevinko Mandić (1908.), vjeroučitelj u Mostaru; 48. fra Bono Andačić (1903.), krojač, časni brat. XI. Kočerin, 20. svibnja 1945. (Krvoločno smaknuti u župnom uredu. Ukopani u mjesnom groblju.) 49. fra Valentin Zovko (1889.), župnik u Kočerinu; 50. fra Andrija Topić (1919.), ž. vikar. XII. Rilić – Kupres, 24. svibnja 1942. (Od četnika ubijen i njegov brat Marijan, muž bake Penavuše – Sofija Naletilić Penavuša – i Matiša Penavić, brijač na Lištici. Do danas mu grob nepoznat.) 51. fra Stjepan Naletilić (1906.), župnik u Kongori. XIII. Velika Gorica, 3. svibnja 1945. (?) (Na Križnom putu. Grob mu nepoznat.) 52. fra Bono Jelavić (1898.), župnik u Vitini. XIV. Zagreb, 27. svibnja 1945. (Nakon što se predao partizanskim vlastima kao član ministarstva Bogoštovlja partizani su ga objesili. Grob mu je do danas nepoznat.) 53. fra Radoslav Glavaš (1909.), načelnik ministarstva bogoštovlja u Zagrebu. XV. Krapina, 4. na 5. lipnja 1945. (Pobijeni u Maceljskoj šumi na lokalitetu Lepa Bukva, ekshumirani 1992. Kosti nestručno obrađene, bile sve do 2005. na Šalati na patologiji, pa vraćene i ukopane u temelje novoosnovane crkve Muke Isusove. Ukopani, dakle, u zajedničku grobnicu 22. listopada 2005.) 54. fra Metoda Puljić (1912.), župnik u Izbičnu; 55. fra Darinko Mikulić (1919.), mladomisnik; 56. fra Julijan Petrović (1923), bogoslov. XVI. Pobijeni na Bleiburgu i Križnom putu uglavnom u drugoj polovici mjeseca svibnja ili čak kasnije 1945. 57. fra Bruno Adamčik (1908.), profesor na gimnaziji; 58. fra Anđelko Nuić (1908.), pomoćnik; 59. fra Branko Šušak (1912.), župnik u Blizancima; 60. fra Jenko Vasilj (1914.), vjeroučitelj u Konjicu; 61. fra Emil Stipić (1912.), župnik u Gorancima; 62. fra Dane Čolak (1916.), ž. vikar u Drinovcima; 63. fra Tihomir Zubac (1918.), ž. vikar u Grudama; 64. fra Lujo Milićević (1919.), mladomisnik; 65. fra Svetislav Markotić (1921.), mladomisnik; 66. fra Ante Majić (1922.), bogoslov.

Avatar Bud Humski
Bud Humski
19:26 14.02.2011.

Priča se da Burduš ne jede svinjetinu, ali ne zbog religioznih razloga nego zato što je kanibalizam kažnjivo djelo.