Ova okupljanja, a za mene je ovo posljednje na kojem sudjelujem kao predsjednik Republike, uvijek su bili svojevrsni satovi povijesti. Ova godina nije u tome nikakva iznimka, jer smo posljednjih tjedana svjedoci pravog divljanja onih koji se ne mogu pomiriti s povijesnim činjenicama, bile su uvodne riječi govora predsjednika države Stjepana Mesića na današnjoj komemoraciji u znak sjećanja na 22. travnja 1945., dan proboja zatočenika iz koncentracijskog logora Jasenovac kod spomenika Cvijet.
"Očito su procijenili kako im približavanje kraja moga mandata daje povoda da se obračunaju s antifašizmom i da komporomitiraju žrve antifašizma. Ja im kažem - to im neće proći. Napadaju nas na primitivan način, mene i moju obitelj, na što čovjek koji drži do svog dostojanstva može odgovoriti samo šutnjom", naveo je.
Priučeni povijesničari amateri, ljudi osuđeni za zločine ili će biti za ratne zločine, gonjeni neostvarenom ambicijom, svi oni ne zaslužuju nikakav drugačiji odgovor, ocijenio je te dodao kako je netko smetnuo s uma da je predsjednik države, u čijem je Ustavu zabilježen antifašizam.
Bilo je zločina, ali Tito nije zločinac, a sustav nakon 2. svjetskog rata nije zločinački
Moj se antifašizam formirao na temelju toga jer sam bio svjedokom holokausta, a poštivanje antifašista i antifašističke borbe polazi iz spoznaje o njihovom herojstvu za slobodu i ni za što drugo osim za slobodu, podsjetio je predsjednik.
Istina - vodili su je komunisti, vodio ih je Tito, čovjek kojega diljem svijeta pamte kao velikog državnika. Ima ozbiljnih stvari koji mu se mogu staviti na teret, ali taj pokret nije bio zločinački, niti je Tito bio zločinac. Baš kao što niti jedan vođa "Pokreta otpora" u ostalim zemljama Europe nije proglašen zločincom iako je u njihovoj borbi bilo stadanja tisuća ljudi, kazao je ističući kako ne opravdava smrt niti jedne osobe smaknute po "kratkom postupku" uvjeren da bi mnogi od njih u regularnom suđenju bili kažnjeni na smrt.
Osuđujem otkopavanje žrtava i mahanje pred kamerama dok se ne utvrde činjenice
Predsjednik Mesić je komentirao najnovija otkopavanja jama stradalih, kako se procjenjuje, nakon Drugog svjetskog rata, riječima da se za njih znalo godinama da postoje. Sada se pred kamerama maše i to baš u ovo vrijeme, s počinjemim zločinima nakon rata.
Zašto se struci ne prepusti utvrditi broj žrtava, tko ih je ubio i kako, a tek tada se može govoriti o odgovornosti, prozvao je predsjednik ocjenjujući kako se radi o manipualciji očajnika koji pokušavaju izmijeniti povijesne činjenice poručujući im da i ova zadnja 8. neprijateljska ofenziva neće proći.
Mi smo suočeni s posljedicama gotovo dva desetljeća pogrešne interpretacije povijesti u školama, koketiranja s ustaštvom, umjesto da se kaže na našu sramotu da su provoditelji ustaške ideologije bili Hrvati jer je to za svakog poštenog Hrvata jest sramota, istaknuo je Mesić te pozvao na razlikovanje režima po svojoj ideologiji.
"Ustaški je režim bio zločinački u svojoj srži - u svojoj ideji i njezinom ostvarenju. Režim uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata bio je krut, nije se uspio ophrvati s nekim zločinama, ali nije bio zločinački", smatra.
U Europi ne otkopavaju jame iz rata
Ako je otkopavanje stvarnih grobnica nešto što od nas traži Europa, kako je to da se diljem Europe nije kopalo, a pitanje je i kad će se kopati, zapitao se Mesić. Polemiziranje mrtvih nije ono što od nas traži Europa niti pretvaranje mitova gdje se zločince pretvara kao svece. "To nam pokušavaju nametnuti oni koji bi nas svim silama vratiti natrag, a njima poručujem to neće, nesmije i neće proći".
Za koju godinu ćemo živjeti u Europi, a u njoj za ljude zaluđene profašističkim idejama nema mjesta, komentirao je Mesić i zatražio da se odupremo i najmanjem nagovještaju promoviranja zločina koji su počinjeni na uštrb vrijednosti antifašizma dodajući nazočnima kako će doći i naredne godine u Jasenovac, ali ne za govornicu već u redove posjetitelja.
Žive ih slali u vatru kematorija
Na komemoraciji su izneseni podaci kako je Hrvatska imala 82 logora tijekom Pavelićevog režima, te više od 6.000 stratišta svih koji svojom nacionalnošću, ali i ideološkim pogledima nisu odgovarali ustaškoj državi.
Tijekom komemoracije podsjetilo se na brojne likvidacije i način na koji su ustaše skrivali svoj zločin zbog čega je kematorij u Jasenovcu radio neprestance. U početku njegovor rada, ustaše su pokušavali u vatru bacati žive logoraše, da bi poslije pristupili likvidacijama na obalama Save.
Brojke u Jasenovcu su zataškavane, ali i preuveličavane
U srpnju 1941 godine osnovan je logor u Jasenovcu, a temelj su mu bili rasni zakoni iz njemačkog nacizma, te talijanskog fašizma.
U ožujku i travanju 1945. godine saveznici su bombardirali Jasenovac, a njegov zapovjednik Max Luburić naložio je rušenje logora te likvidaciju svih zatočenika. 21. travnja grupa žena iz logora je likvidirana, a isto je planirano i sa svim muškarcima u logoru 26. travnja. No 600 logoraša krenulo u proboj, u kojemu je 107 zatočenika izborilo slobodu.
To je mjesto ustaškog zločina nad Srbima i Romima, holokausta nad Židovima, nasilja nad svim neistomišljenicima s režimom Ante Pavelića u prvom redu Hrvata, ali i ostalih nacija koje nisu ustaštvo prihvatile kao državno uređenje.
O Jasenovcu se oduvijek vodila polemika, napose o broju žrtava stradalih u njemu. Ta brojka se kretala od nekoliko tisuća za sve koji su pobijali bilo kakav zločin nad Židovima, Srbima, Romima ili ideološki drugačijim Hrvatima, do čak jedan milijun gdje je i pored objektivnih činjenica o zločinu, on bio preuveličavan povijesno neutemeljenim brojkama.
Trenutačno raspoloživi podaci svjedoče o više od 75 tisuća ubijenih, od čega 33.860 muškaraca, 19.327 žena te 19 tisuća djece do 14 godina starosti.