Marko Lukić (40), pročelnik Odjela za anglistiku Sveučilišta u Zadru, ujedno je i predsjednik Hrvatskoga kendo saveza i Kendo kluba Ouka iz Zadra. Kendo je, naime, uveden kao izborni predmet u sklopu Centra za studentski sport i tjelovježbu Sveučilišta u Zadru. Riječ je o jedinom sveučilištu u Hrvatskoj koje nudi kendo.
– Kolegij je koncipiran tako da nudi široke sadržaje, od sportskih aktivnosti, rekreacije kao takve do uvoda u japansku kulturu, povijest, zatim širi koncept budoa, japanskih borilačkih vještina odnosno sportova, objašnjava doc. dr. Marko Lukić.
Ističe kako je Kendo klub Ouka povezan i s japanskim veleposlanstvom u Hrvatskoj koje podržava djelovanje kluba, no ono što je najvažnije – aktivnosti kluba nadovezuju se na potpisivanje ugovora između Sveučilišta u Zadru i sveučilišta Kansai u Osaki. Ti ugovori podrazumijevaju akademsku razmjenu te zajedničke znanstvene i neznanstvene projekte koji bi se trebali početi realizirati ove godine.
– Nakon što su potpisani svi potrebni dokumenti i ugovori o suradnji, započeti su prvi koraci u smjeru realizacije razmjene studenata i znanstvenika, te neizbježna suradnja sa svrhom daljnje promocije borilačke vještine kenda – dodaje Lukić.
No što je uopće kendo?
– Kendo je japanska borilačka vještina koja se danas prakticira u malo modernijoj verziji. Potječe iz tradicije umijeća baratanja i ratovanja japanskom sabljom, katanom ili šinkenom, a proizlazi iz obuke samuraja u razdobljima kada se nisu aktivno borili. Kad su se pripremali za borbu, samuraji su trenirali drvenim sabljama, a modernija verzija je bambusova sablja koja je načinjena od četiri letvice bambusa – kaže Lukić.
Duga je, naime, povijest kenda. Poslije Drugog svjetskog rata, zbog amerikanizacije, došlo je do zabrane kenda i džuda jer su se ti sportovi povezivali s japanskim nacionalizmom. Međutim, nekoliko godina poslije kendo je opet kao oblik edukacije uveden u japanske srednje škole, a poslije i na sveučilišta. Filozofija treniranja kenda zapravo je jačanje duha, a danas je rasprostranjen u cijelome svijetu.
U Japanu postoje dvije struje kenda, a trenira se na sveučilištima i u policiji, poput drugih sportskih aktivnosti. U Zadru je Kendo klub zadarskoga Sveučilišta osnovan 2002., a punopravni član Hrvatskoga kendo saveza postao je 2004.
Ouka znači – trešnjin cvijet
– Sve je počelo iz ljubavi spram japanske kulture. Našla se grupica entuzijasta pa smo počeli putovati u Mađarsku, Austriju, Italiju da bismo skupili osnovno znanje. Danas u Hrvatskoj ima desetak kendo klubova, a održava se i državno prvenstvo. Prošlo je održano u prosincu 2016. u Puli. Tehnički direktor Hrvatskoga kendo saveza i izbornik hrvatske reprezentacije je Christian Filippi, a kako se znamo već godinama, zamolili smo ga da pomogne Hrvatskome kendo savezu. On je pristao pa obilazi hrvatske klubove, usuglašava metodologiju, razvoj i slično.
Prije dvije godine Hrvatska kendo reprezentacija i zadarski studenti sudjelovali su na svjetskom prvenstvu u kendu koje je održano u Tokiju. Tamo je bio i profesor Lukić.
– Naši studenti nastupali su u dvorani pred 40 tisuća ljudi. Nije ostvaren nekakav veliki uspjeh jer smo tek u počecima, ali je važno napomenuti da je naše sudjelovanje bilo popraćeno u njihovim medijima. Novinari su razgovarali s nama o tome što smo, tko smo i odakle smo. Iako izvan Japana postoji velik interes za kendo, zanimalo ih je kako to da postoji interes za kendo u Hrvatskoj koja je relativno mala zemlja. Nisu bili samo začuđeni nego i počašćeni time.
Ime zadarskog kluba Ouka, objašnjava Lukić, u doslovnome prijevodu znači – trešnjin cvijet. U japanskoj kulturi ouka se poistovjećuje s predanošću jer kada jednom cvijet padne sa stabla, više se ne može vratiti. Ouka stoga znači apsolutnu predanost nekoj ideji, idealu ili pak gospodaru unutar japanske feudalne kulture. Japanci, naime, imaju mitologiziran običaj promatranja i izučavanja budo kulture, odnosno kulture borilačkih vještina.
– Samuraj je društvena kategorija koja je nestala u klasičnom smislu. To su bili profesionalni vojnici, ali su zbog filozofske pozadine, koja se i održala u određenoj mjeri, bili spremni u bilo kojemu trenutku podariti svoj život za gospodara, za šoguna, bez oklijevanja. Riječ je, dakle, o apsolutnoj predanosti ideji, idealu, čovjeku, sustavu – objašnjava Lukić.
Njegovi “samuraji“, članovi kluba Ouka, treniraju tri puta tjedno. Iako postoji jača dimenzija filozofije koja se nadovezuje na fizičku aktivnost, ipak je riječ o “ful kontaktu“. Stoga “samuraji“ tijekom treniranja kenda nose oklope za glavu, štitnike za trup i prepone, rukavice i mač.
– Pri napadu nema zadrške, protivnika se ‘zarezuje’ svom snagom tako da je fizička sprema jedan od temeljnih preduvjeta. Pobjednik je onaj tko ostvari dva boda, odnosno, dva reza moraju biti izvedena na korektan način. Natjecanja se izvode na borilištima, parketu 9x9 metara, a dvorana mora biti 11x11 metara, s tri suca. Ako se izvede ispravan rez i dva suca podignu zastavicu, to je postignut bod. Ispravan rez je kada se istodobno spoje duh, tijelo i sablja, uz ispravnu putanju – objašnjava Lukić.
Za kedno se sve više zanimaju studenti u Zadru, a veliki interes pokazuju i žene. Ana Gržan, studentica psihologije, aktivna je članica kluba Ouka, a kendom se bavim od svoje 14. godine, dakle gotovo deset godina. Ona je na nedavno održanom državnom prvenstvu u Puli osvojila prvo mjesto u ženskoj kategoriji.
Treninzi su jako naporni
– Za mene je kendo način života, svakako mnogo više od sporta. Treniram ga upravo zbog vrlina koje se stječu s vremenom kao što su poštenje, hrabrost, odanost i timski rad. Treninzi, koji se zasad održavaju tri puta tjedno po sat i pol, vrlo su naporni, ali na njima zaista otpustim svu negativnu energiju. Bilo bi dobro da imamo mogućnosti trenirati više i češće – kaže Ana.
Marija Dražić, studentica talijanskog i povijesti umjetnosti, kendom se počela slučajno baviti. Svidjelo joj se i trenira kedno već godinu dana.
– Nisam mislila da će mi treniranje borilačke vještine postati tako bitno u životu jer uopće nisam sportski tip, ali kendo je mnogo više od sporta. Kendo je stil života i zbir različitih korisnih vještina, a svaki put uči se nešto novo i uvijek možeš biti bolji – rekla je Marija
Klub Ouka je, uz postojeće održavanja redovitih treninga i izvođenje Kendo kolegija pri Sveučilištu u Zadru, uključen u niz aktivnosti. Naime, klub trenutačno organizira međunarodni kendo kamp koji će okupiti velik broj domaćih i međunarodnih boraca koji će od 22. do 27. veljače boraviti u Zadru i trenirati pod vodstvom izbornika Christiana Filippija uz pomoć gostujućeg instruktora Axela Diebolda, bivšeg reprezentativca i člana Francuskog kendo saveza.
U sklopu kampa održat će se i već tradicionalni jednodnevni turnir, službeno nazvan Zadar Kendo Open 2017., u sklopu kojega će sudionici kampa dobiti priliku pokazati svoje umijeće. Drugi veliki projekt koji organizira klub Ouka u suradnji s Hrvatskim kendo savezom jest “Iadera Gasshuku 2017.“, međunarodni kendo seminar, koji će se treći put održati u Zadru. Seminar će se izvesti u suradnji s talijanskim i mađarskim kendo savezom i na njemu će se okupiti oko 150 sudionika iz cijeloga svijeta. Bit će to najveći kendo događaj u Hrvatskoj.
Sve se to pozitivno odražava i na zadarske borce koji postižu sve veće rezultate. To se pokazalo i na prošlom Državnom kendo prvenstvu održanom u prosincu u Puli. U sklopu prvenstva članovi kendo kluba Ouka ostvarili su niz izuzetnih rezultata: Toni Tadić osvojio je prvo mjesto u muškoj Dan (majstorskoj) kategoriji, Ana Gržan osvojila je prvo mjesto u ženskoj kategoriji, a prof. Marko Lukić, Toni Tadić i Boris Torkonjak osvojili su prvo mjesto u timskoj kategoriji. Klub Okuka na državnom prvenstvu osvojio je još nekoliko drugih i trećih mjesta. Većinu medalja osvojili su studenti Zadarskog sveučilišta.
Predsjednik kluba Okuka, prof. Lukić, inače je ugledni anglist koji je posljednjih godina zadarsku anglistiku podigao na višu razinu. Broj nastavno-znanstvenih zvanja na Odjelu za anglistiku osjetno je porastao, a na zadarsku anglistiku svake se godine upiše 80-ak redovnih studenata. Njegova trenutačna znanstvena aktivnost usmjerena je prije svega na istraživanje i objavljivanje znanstvenih radova vezanih za popularnu kulturu, film i književnost. Kroz svoj znanstveni razvoj profilirao se kao amerikanist, što mu u današnjem kontekstu kulturne produkcije osigurava gotovo neiscrpan izvor materijala za istraživanje.
Uz redovitu znanstvenu aktivnost, Lukić je prije dvije godine objavio zapaženu knjigu pod naslovom “U sjeni američkog sna – od C. B. Browna do Stephena Kinga“, a trenutačno za američkog izdavača priprema knjigu posvećenu istraživanju prostora u sklopu popularne kulture. Osim toga je pokretač i urednik znanstvenog časopisa [sic], trenutačno jedini isključivo online znanstveni časopis u Hrvatskoj.