Mi smo narod iseljenika koji je obogatio druge zemlje u znanstvenom i gospodarskom smislu

Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina u elektroničkoj verziji radio je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, za naručitelja Hrvatsku maticu iseljenika

Mi smo narod iseljenika, koji je dao veliki znanstveni, gospodarski, kulturni doprinos u zemljama u koje su se Hrvati i građani Hrvatske iselili, ali i veliki doprinos domovini. Dugo se nije dogodilo da je na bilo kojem fakultetu i znanstvenoj ustanovi bilo predavanje o iseljenoj Hrvatskoj – kazao je jučer povjesničar dr. Ivan Čizmić na predstavljanju Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina u punoj dvorani Hrvatske matice iseljenika. Jedinstven nakladnički projekt na kojem se radilo sedam godina realizirali su Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, a za Hrvatsku maticu iseljenika.

– U budućnosti država mora biti svjesna što znači iseljena Hrvatska, što je značila kroz povijest i što će tek značiti – kazao je voditelj projekta i ravnatelj Instituta Pilar prof. dr. Vlado Šakić. Na naše pitanje je li Hrvatska mogla bolje "iskoristiti" dijasporu za ekonomski i demografski oporavak, kazao je:

– Hrvatska je već iskoristila dijasporu kada joj je najviše trebala, u procesu uspostave državne samostalnosti i obrane od srbijanske agresije. Nažalost, nakon toga su se neprestano umanjivali i značenje i utjecaj iseljene Hrvatske u poslijeratnom razdoblju do danas, kada je iseljenu Hrvatsku trebalo uključiti u gospodarski razvoj, a dijelom i demografski oporavak. I potomci naših iseljenika zainteresirani su za Hrvatsku, ali nedostaje kapaciteta i sustavnih uvida na kojima bi se temeljili planovi za njihovo uključivanju u hrvatske gospodarske, kulturne i demografske procese. A to je ono po čemu se razlikujemo od drugih zemalja s velikom dijasporom, poput Irske, Španjolske, Poljske – kazao je Šakić.

Zato se danas našim vrhunskim znanstvenicima, umjetnicima, sportašima diče zemlje u koje su se uselili. Kako je rekao vodeći sociolog kulture dr. Ivan Rogić, Leksikon, koji je na putu da bude enciklopedija, borba je protiv zaborava zaslužnih koji moraju naći mjesto u kolektivnom pamćenju i pokušaj sistematizacije onog što znamo o sebi. Na predstavljanju Leksikona koji je nastao iščitavanjem 2,5 kilometara materijala rečeno je i da je zadnjih 120 godina hrvatsko iseljeništvo pridonosilo 3,5 posto domaćem BDP-u. Osim što su u Leksikonu biografije naših iseljenih vrhunskih znanstvenika, umjetnika, voditelja crkvenih misija, podaci o migracijama naših građana, u njemu su i biografije partizana, ustaša, masona jer su i oni iseljena Hrvatska. Kao što reče dr. Čizmić, bit će i kontroverzi, ali vjeruje u mlade ljude koji su pisali natuknice i za kontroverzne iseljenike držeći se svih znanstvenih kriterija da će znati stati iza svojih radova.

>> Ambicije su ostvarili u iseljeništvu i stekli slavu i čast