Mi smo pobunjenici s Filozofskog, 'sotonisti s vratovima kao 5 kuna'

Da slijedi prava borba za njihov fakultet znali su čim su u ruke dobili sporne ugovore koje je Filozofski fakultet trebao sklopiti s Katoličko-bogoslovnim. Znali su, kažu, i da neće biti lako, no eskalaciju sukoba do te mjere da fakultet čuvaju zaštitari koji studentima brane ulazak u zgradu, nisu očekivali. Iako su “pobunjeni studenti” zadnjih mjeseci dobivali podršku, trpjeli su i napade, a u onom najeksplozivnijem verbalnom ispadu na njih, koji im je preko Facebooka uputio saborski zastupnik Željko Glasnović, prozvani su “razmaženim derištima recikliranih komunista”, “skojevkama neobrijanih nogu”, “kvaziintelektualcima koji u životu nisu radili”, “anarhistima i boljševičkim sotonistima” te “nasljednicima onih koji su trgali križeve s vratova hrvatske djece” i “mrziteljima svega hrvatskog”.

U istom se statusu poziva na njihovo slanje u Sjevernu Koreju te na napad pendrekom i suzavcem na studente koji se mogu prepoznati po tome što “imaju AVNOJ face i blijedi ten kao da su robijali u KPD Zenica, vratovi su im kao pet kuna, imaju duge prste od igranja videoigara, a glave su im u odnosu na tijelo nerazmjerne veličine”.

Mi smo nova generacija

Sami studenti Filozofskog fakulteta smatraju da je nepotrebno reagirati na uvrede koje su, kažu, ispod svake razine civiliziranog razgovora. Opaske o fizičkom izgledu uopće ne žele komentirati, no svatko može prošetati pokraj fakultet, dodaju, i razgledati njihove prste i vratove koji im djeluju sasvim normalno. Što se pak tiče ideološkog opredjeljenja, dovoljno je reći da su svi oni o terminima poput SKOJ-a, AVNOJ-a, pa i Jugoslavije te Tita čuli samo iz udžbenika jer je većina rođena 90-ih ili su tada bili još djeca.

Tko su onda zapravo stotine pobunjenih studenata, ali i nastavnika te što zapravo žele, pokušali su objasniti Mislav Žitko, doktorand i predsjednik Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u Zagrebu, njegova članica i studentica pete godine kroatistike, etnologije i kulturne antropologije Zrinka Breglec te docentica i članica Fakultetskog vijeća Đurđica Čilić Škeljo.

– Tako je to u Hrvatskoj, kad nekome ne odgovara tuđe mišljenje i kada nema argumenata, počinju se vaditi termini poput Jugoslavije, komunista... Takav način razmišljanja pregazilo je vrijeme, mi smo nova generacija i vrijeme je da to i drugi shvate – ističe studentica Zrinka Breglec, inače rođena 1991. godine, te napominje kako je ono po čemu se studenti danas žele isticati kritičko razmišljanje. Iako im se u javnosti često zamjera da je njihovo razmišljanje previše lijevo orijentirano te da su i odluke vezane uz suradnju s KBF-om ideološki motivirane, a ni sami studeni ne niječu ideološku komponentu problema zbog velikih razlika između dvaju fakulteta, ističu kako je većinom riječ o stereotipima.

– Filozofski fakultet ima više od 6000 studenta i 700 nastavnika. Naravno da su pojedinci politički profilirani, ali ne može se reći da svi ti ljudi imaju identično mišljenje. Dapače, Filozofski fakultet je politički sve raznolikiji – rekao je Mislav Žitko, asistent na fakultetu, te dodao kako je za Filozofski fakultet karakteristično da se njeguje tradicija kritičke misli koja ne prihvaća stereotipe, dogme i loše argumente s koje god strane dolazili.

A loši su argumenti, kažu studenti, u posljednjih nekoliko mjeseci dolazili od dekana fakulteta Vlatka Previšića i svih onih koji su podržavali, prema njihovu mišljenju, sporne ugovore s KBF-om. Priča o suradnji počela je još 2014. godine kada su tadašnji dekan Filozofskog fakulteta, a sadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i dekan KBF-a Tonči Matulić sklopili ugovor o provedbi zajedničkih preddiplomskih i diplomskih dvopredmetnih studija.

– Ta je točka izglasana na zadnjoj sjednici Vijeća prije ljeta, i to na njezinu kraju, uopće nije prodiskutirana te nitko na nju nije obratio dovoljno pozornosti – objasnio je Mislav Žitko koji obnaša i dužnost predsjednika Studentskog zbora Filozofskog fakulteta.

Zbor je, prema definiciji, nepolitička, nestranačka, neprofitna i nevladina organizacija koja predstavlja studente i zastupa njihove interese. Djeluje i na razini Sveučilišta i na razini svake sastavnice, a bira se svake dvije godine. Ovom je sazivu mandat počeo u ožujku 2015. godine, a čim je Studentski zbor Filozofskog fakulteta ustrojen te kada je vidio sporne ugovore s KBF-om, shvatio je da oni štete studentima Filozofskog fakulteta. Prema njima bi, naime, studenti Religijske pedagogije i katehetike s KBF-a kao drugi predmet mogli izabrati neki od studija s Filozofskog fakulteta, i to bez polaganja prijemnog ispita. Studentski je zbor procijenio kako bi se u tom slučaju studenti Filozofskog fakulteta našli u podređenom položaju. S obzirom na to da su članovi Studentskog zbora Filozofskog fakulteta ujedno i članovi Fakultetskog vijeća koje na fakultetu donosi sve važne odluke, oni su na Vijeću pokrenuli pitanje o spornim ugovorima koje, prema anketama, ne podržava čak 70 posto studenata.

– Ti ugovori nisi bili ni pismeni, a kamoli pravno korektni, djelovali su jako sumnjivo – prisjeća se Mislav Žitko te objašnjava kako se Zbor obratio Vijeću mimo kojeg ne može proći nijedna odluka i koje čine nastavnici, studenti i suradnici. Sporni ugovori su suspendirani, ali dekan Vlatko Previšić je potom predložio još dvije nove varijante suradnje, koje su također odbijene.

– Tada je počeo izravni sukob između dekana i određenog dijela studenata i nastavnika. Mi u početku nismo tražili njegovu ostavku, ali kada smo shvatili da konstantno pokušava progurati ugovore s KBF-om koji su štetni za studente Filozofskog fakulteta, shvatili smo da ne radi u interesu fakulteta – kazao je Mislav Žitko te istaknuo kako su u to vrijeme počeli problemi s funkcioniranjem fakulteta, o čemu svjedoči i docentica Đurđica Čilić Škeljo, inače zamjenica pročelnice Odsjeka za zapadnoslavenske jezike i književnosti koja se nekoliko puta našla i kao zamjena u Fakultetskom vijeću.

– Od kada je dekanu Previšiću počeo mandat, bilo jako teško raditi na fakultetu. Njegov način vođenja fakulteta bio je autoritaran, onemogućio je diskusiju, nametao svoje odluke, opstruirao rad Vijeća – prepričava Čilić Škeljo.

Odgovornost rektora?

Na vrhuncu krize studenti su revitalizirali plenum, što od početka nije naišlo na odobrenje dekana.

– Morali smo reagirati, jer kada zakaže cijeli sustav i institucija se nađe u potpunom kolapsu, mora postojati neki demokratski korektiv, u ovom slučaju to su studenti koji su morali nešto poduzeti i sazvati plenum – rekla je Zrinka Breglec, koja ni danas ne shvaća zašto je dekan Previšić toliko inzistirao na ostanku na poziciji iako se Filozofski fakultet počeo raspadati. S obzirom da Vijeće, između ostalog, odlučuje i o pitanju mandata dekana, u lipnju ove godine pokrenulo je postupak njegova smjenjivanja. Međutim, Vlatko Previšić je smjenjivanje prvi put izbjegao u lipnju kada je srušen kvorum Vijeća, a potom i u rujnu kada je Senat Sveučilišta, na prijedlog rektora, suspendirao Studentski zbor Filozofskog fakulteta. Dekan Previšić je, naime, prijavio da se u Vijeću fakulteta nalazi 13 studentskih predstavnika iz Zbora, što čini 14,6 posto ukupnog broja članova. Budući da broj studenata u Vijeću mora činiti barem 15 posto svih članova, Zbor je suspendiran.

– Radi se o potpunoj pravnoj besmislici te manipulaciji brojkama i postocima jer je ista situacija na još desetak fakulteta na Sveučilištu. Još je nevjerojatnije da su Zbor i Vijeće donijeli nebrojene odluke u godinu dana rada i ništa nije bilo sporno. Bilo bi logično da, kada je Zbor već suspendiran, budu poništene i sve odluke, a poništena je samo ona o smjenjivanju dekana – govori Mislav Žitko te zaključuje kako je evidentno da je dekan samo tražio način kako delegitimirati Zbor i Vijeće kako bi spasio svoju poziciju.

Ipak, dekan Previšić u tome nije uspio te je prošli tjedan ministar obrazovanja Predrag Šustar odlučio da dekan treba otići u mirovinu, s obzirom na to da će u listopadu napuniti 71 godinu.

– Bilo je jasno da ostanak dekana nakon cijelog ovog cirkusa više nema smisla, no smatram da je opća karakteristika hrvatskog društva da se ljudi bore za fotelju do zadnjeg trenutka bez obzira na to imaju li potporu – poručio je Žitko te dodao da bi odgovorni trebali odstupiti kada vide da nemaju potporu onih koji su ih izabrali.

A mnogi studenti smatraju da situacija na Filozofskom fakultetu povlači pitanje odgovornosti samog rektora Damira Borasa. Na posljednjem su ga plenumu Filozofskog fakulteta studenti izravno pozvali na odgovornost s obzirom na to da, prema njihovu mišljenju, nije na vrijeme reagirao, odnosno nije reagirao uopće.

– Nije dobro što se rektor pokušao distancirati od odgovornosti koju mu donosi njegov mandat.

Da je na vrijeme nešto učinio, možda do ovog stanja ne bi ni došlo, no on je čekao da ministar reagira iako je Ministarstvo dalo preporuku da se situacija riješi na razini Sveučilišta – poručila je Zrinka Breglec, a Đurđica Čilić Škeljo dodala kako se na ovaj način rektor nepovratno kompromitirao.

– Postavlja se pitanje zbog kojih zakulisnih igara on nije smijenio dekana Previšića – rekla je Čilić Škeljo te zaključila kako rektor mora odgovarati zbog toga što je dopustio da Filozofski fakultet padne u takvu krizu.

Fakultet je u pat-poziciji

Iako normalizaciju stanja već dugo čekaju i studenti i profesori koji su već umorni od prepucavanja, kriza još nije gotova s obzirom na to da je smjenjivanje dekana tek prvi korak.

– Trebat će još neko vrijeme da se Filozofski fakultet oporavi te da vrati reputaciju koju je imao – rekla je docentica Čilić Škeljo te podsjetila da fakultet i dalje nema Studentski zbor, a samim time ni Vijeće fakulteta ne može funkcionirati. Budući da oni imenuju dekana, fakultet se nalazi u svojevrsnoj pat-poziciji te se ponovno čeka reakcija rektora Borasa.

On može proglasiti krizu upravljanja i postaviti vršitelja dužnosti funkcije dekana i tada treba ili suspendirati odluku o raspuštanju Zbora ili raspisati izbore za novi sastav.

>> Blokade fakulteta neće biti, predavanja bi se sljedeći tjedan trebala normalno održavati