Micanje biste bilo je odustajanje od dijela Tuđmanova programa

Čim je postalo jasno da je novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović i da uskoro on preuzima Pantovčak, mnogima je na pamet odmah pala jedna bista. Ona Titova. Jer, čim je još malo pa bivša predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović uselila na Pantovčak, od tamo se morala “iseliti” bista Josipa Broza Tita koju je svojevremeno u predsjedničkim dvorima postavio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. I sve do Kolinde Grabar-Kitarović u nju nitko nije dirao niti mu je padalo na pamet da je premješta i miče.

Sve najbolje od desna do lijeva

Sada se već otvaraju rasprave i javljaju nagađanja – treba li Titovu bistu vratiti na Pantovčak i hoće li Milanović to učiniti. Neki to već i javno zazivaju, možda i najavljuju, a nekima se i od same najave te mogućnosti, najblaže rečeno, već diže kosa na glavi.

Stoga će, što god da Zoran Milanović ubuduće odluči i napravi, to biti dočekano sa zanimanjem i reakcijama. Naprosto, Tito na Pantovčaku još je uvijek tema oko koje se lome koplja i dijele stavovi.

A kako su Josip Broz Tito i vrijeme koje je on obilježio stvar naše povijesti, povjesničare smo pitali kako oni gledaju na pitanje Titove biste na Pantovčaku, je li toj bisti tamo mjesto ili nije.

– Kada govorimo o tome treba li Titovu bistu vraćati na Pantovčak i općenito o tome tko je tu bistu maknuo i zašto, trebalo bi svakako postaviti i pitanje tko ju je i zašto tamo uopće postavio. Ono što znam jest da je ta bista jedna u nizu bista velikana iz hrvatske prošlosti koja je tamo postavljena na inzistiranje Franje Tuđmana koji je, u stvari, kroz ličnosti Ante Starčevića, Stjepana Radića i Josipa Broza Tita htio stvoriti jedan novi politički pokret koji će objediniti sve najbolje što smo imali od desna do lijeva. I zato su te biste, prema njegovu mišljenju, imale tu simboliku. Dakle, micanje te Titove biste u principu je postupak detuđmanizacije i odustajanje od vrlo važnog aspekta političkog programa Franje Tuđmana, a to je hrvatska ljevica. Mislim da je puno manje bitno hoće li se dogoditi taj simbolični čin vraćanja Titove biste na Pantovčak, ali ono što očekujem od novog hrvatskog predsjednika jest da nema nikakvih dilema oko vrednovanja hrvatskog antifašizma i zasluga hrvatske ljevice u 20. stoljeću – kaže povjesničar Hrvoje Klasić.

Pritom je dodao kako predsjednica na odlasku Kolinda Grabar-Kitarović, nažalost, nije samo uklonila Titovu bistu nego se i prema prošlosti odnosila vrlo problematično. Ponekad, kako tvrdi Klasić, otvoreno revizionistički negirajući hrvatski antifašizam i zasluge hrvatske ljevice te relativizirajući, pa ponekad i otvoreno braneći događanja tijekom postojanja Nezavisne Države Hrvatske i ustaškog režima.

Vrijednosti koje ćemo naslijediti

Iako najprije nije bio voljan govoriti o ovakvim, kako ih je nazvao, dnevnopolitičkim temama, povjesničar Ivo Lučić ipak se kratko osvrnuo na postavljeno pitanja i rekao:

– Nema tu nikakvih nepoznanica. Kada su u pitanju Tito ili bilo kakve simbolike tog vremena i totalitarnog komunističkog režima, nema velikih dvojbi. Manje-više sve je poznato. Stvar je samo vrijednosti koje ćemo kao društvo naslijediti. Hoćemo li biti sljednici jugoslavenskog komunističkog režima ili moderne demokratske hrvatske države? I sad ćemo vidjeti kako će se tko prema tome odnositi, pa i novi predsjednik države. Nekima očito ne smeta što je Tito organizirao smaknuća stotina tisuća svojih stvarnih i potencijalnih protivnika, što je masovno kršio ljudska prava i gušio slobodu. Oni smatraju da je sve to opravdano za obnovu jugoslavenske države i nametanje komunističkog režima.